‘Zadovoljan sam dosadašnjom obnovom, ali nerealno je očekivati da će svi pogođeni potresom do iduće zime biti u kućama‘

Potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević dao je za tportal opsežan intervju u kojem je govorio o statusu Srba, predsjedniku Zoranu Milanoviću, referendumu, obnovi od potresa i brojnim drugim temama.

- Kad sagledam pitanje obnove, pokušavam biti maksimalno racionalan i objektivan, no teško je jer preko Stožera sudjelujem u cijelom procesu. Pokušavam sagledati s kojim smo se problemima suočavali i mogu reći da sam zadovoljan dijelom posla koji smo napravili, brojem uklonjenih objekata i s nekonstrukcijskom obnovom, koliko god to netko podcjenjivao. Mislio sam da možda nećemo dosegnuti broj od 1000 završenih kuća do kraja godine, a mi smo premašili taj broj. Ono što mi nedostaje jest to što nismo započeli izgradnju zamjenskih kuća. Da smo započeli s tim poslom, bar desetak kuća, onda bih mogao reći da sam zadovoljan, ovako posao nije zaokružen - kazao je.

Istaknuo je kako žute i crvene naljepnice ima više od 13 tisuća objekata, kao i da je 9.500 zahtjeva za obnovu za koje treba odlučiti što obnoviti, a koje kuće srušiti i nanovo graditi.

- Do sada nam je prioritet bilo uklanjanje objekata opasnih po život i nekonstrukcijska obnova. Sada su završeni prvi natječaji i ubrzo očekujemo i prve ugovore s izvođačima radova za izgradnju novih kuća. Osim toga, 30. prosinca 2021. iz Fonda solidarnosti stigla je uplata punog iznosa odobrenog za petrinjski potres, a 5. siječnja su već raspisani javni pozivi za korištenje tih sredstava - rekao je Milošević

Naglasio je da je ključno uklanjanje objekata koji prijete urušavanjem, no tu je nastao problem jer je, posebice u Petrinji, bilo zaštićenih kulturnih objekata. Fokus je bio i na obnovi dimnjaka uoči hladnih dana, kao i na modelu stambenog zbrinjavanja pogođenih stanovnika zamjenskim kućama.

Rekao je i da očekuje kako dio ljudi koji su trenutno smješteni u kontejnerima neće idući zimu dočekati u tim uvjetima, ali i da je nerealno očekivati da će svi biti u svojim kućama, dodavši kako će Vlada raditi na oživljavanju tog područja jer su svjesni da obnova porušenog nije dovoljna.

- Mi smo i na obilježavanju godišnjice potresa rekli da je Vlada uložila više od milijardu kuna u sanaciju posljedica potresa i da postoji jasna politička volja da se uloži u projekte, infrastrukturu i osiguranje radnih mjesta. Zadnjeg dana stare godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije raspisalo je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava 'Priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije'. Za projekte s područja Sisačko-moslavačke županije u pozivu je rezervirano 20 milijuna kuna. Takvih javnih poziva će biti, no svjestan sam toga da, koliko god novca se uložilo i koje god mjere poduzeli, ništa nam ne garantira da ćemo uspjeti revitalizirati to područje - kazao je Milošević za tportal.

Dodao je i kako će novim propisima biti jednostavnije, jeftinije i s većim potporama pokrenuti posao u Petrinji nego u Zagrebu, a nije se složio s novinarskom konstatacijom kako neki komentiraju da bi Banija mogla postati novi Vukovar kojeg se politika sjeti jednom godišnje.

- Vlada svako malo donosi odluke koji se odnose na potresom pogođeno područje. Nedavno je produljen paket mjera poput oslobođenja plaćanja struje, toplinske energije, autoceste, RTV pristojbe. Vlada je donijela i odluku da ministar financija izmijeni pravilnik o porezu i produlji oslobođenje PDV-a na donacije na tom području. Fokus politike i Vlade je svakako na tom području i nije prigodničarski i samo na obljetnicu - rekao je.

Komentirajući što je bio pomoćnik u Ministarstvu uprave za vrijeme Vlade Zorana Milanovića rekao je kako je on imao dobru kampanju i početak predsjedničkog mandata, ali nakon toga za njega "nema lijepe riječi". Rekao je i da ubijena djevojčica Aleksandra Zec treba dobiti ulicu u Zagrebu.

- Ona je s vremenom, nažalost, kao žrtva jednog bešćutnog zločina izrasla kao jedan simbol ljudi koji su stradavali zbog krivog imena i prezimena i bilo bi dobro da tom simbolu odamo počast, bilo kroz ulicu ili na neki drugi primjeren način - poručio je potpredsjednik Vlade Boris Milošević.

Govoreći o prijedlogu Mosta za referendum o covid potvrdama rekao je da se radi o čistoj zloupotrebi te demokratske tekovine.

- Most je na strahu i zamoru ljudi od virusa i mjera procijenio da se određeni broj ne želi cijepiti, umoran je od mjera i ne želi se testirati te su odlučili zagrabiti u taj bazen birača. Slažem se da mjere koje donosi Stožer treba propitivati, treba propitivati njihov legitimitet i jesu li one smislene, učinkovite. Ali ovdje referendumom ideš protiv znanosti i medicine podilazeći niskim strastima - kazao je.

- Cijeli proces je potrebno urediti. Ono što je ključno, osim uređenog postupka prikupljanja potpisa, jest da pokušamo izbjeći da se potpisi bespotrebno prikupljaju, odnosno da Ustavni sud filtrira referendumsko pitanje prije samog prikupljanja potpisa. A da bi se to postiglo, nije dovoljno izmijeniti samo Zakon o referendumu jer je ta procedura ispitivanja zakonitosti i ustavnosti pitanja propisana Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu. Stoga treba promijeniti Ustavni zakon o Ustavnom sudu, a za to će trebati dvotrećinska većina glasova u Saboru. Po meni osobno najveća rupa je što u Ustavu nije regulirano pitanje praga odlučivanja, odnosno koliko god ljudi izađe, oni mogu odlučivati i promijeniti Ustav. Ali i da bi se to uredilo, treba imati dvotrećinsku većinu u dugotrajnoj proceduri promjene Ustava, što nije lako postići - pojasnio je.

Nije zadovoljan odnosima Hrvatske i Srbije, smatra da su zastali.

- Trenutno ne očekujem da će se u bližoj budućnosti stvar popraviti jer Srbiju očekuju i predsjednički i parlamentarni i lokalni izbori, a predizborno vrijeme nikad nije dobro za razgovore. Nakon tih izbora treba sjesti i razgovarati. Pitanje nestalih je humanitarno pitanje koje je zajednički posao obje države. Ja sam isto zainteresiran, jer ako ćemo etnički gledati, na tom popisu nestalih je i veliki broj Srba iz Hrvatske - rekavši kako nije ni zadovoljan niti nezadovoljan statusom srpske zajednice u RH.

- Nismo izbrisali sve negativnosti - i dalje imamo pojavu diskriminacije, poruka mržnje, povike na stadionima, a dogodi se i fizičko nasilje koje je etnički motivirano. Napravljen je pomak u pogledu elektrifikacije koja ove godine treba završiti i infrastrukturnih projekata, programa za manjine. Iskoraci su napravljeni, ali ja osobno nisam zadovoljan jer bih htio iskoristiti maksimalno svoju poziciju potpredsjednika Vlade da se napravi više. Želio bih da i dalje radimo na smirivanju tenzija i da napravimo iskorake po pitanju zapošljavanja manjina u državnoj upravi, kao i u pogledu jezika i pisma, odnosno da se ćirilica ne gleda samo kroz prizmu Vukovara, nego da nađe svoje mjesto svuda gdje zakon to propisuje. Nemamo nikakvih izgovora da nakon 20 godina ne primjenjujemo Ustavni zakon na području cijele Hrvatske u njegovoj punini - kazao je za tportal.