ZAGREBAČKI GRADONAČELNIK POBIJEDIO POREZNU UPRAVU Bandić nije dužan 18 milijuna kuna poreza iz predsjedničke kampanje

Upravni sud ukinuo je rješenje Porezne uprave i oslobodio Milana Bandića plaćanja poreznog duga koji, zajedno s kamatama, doseže 18 milijuna kuna.

Riječ je o poreznom rješenju od 19. siječnja 2016. godine koje je potvrdio Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak Ministarstva financija odlukom od 27. siječnja 2017. gdje se Bandiću obračunavao porez na sredstva koja su ostala na njegovu računu za predsjedničku kampanju 2009.

Naime, i nakon što je završena kampanja te su održani izbori, na Bandićev račun uplaćivala su se sredstva. Državno je odvjetništvo zbog toga otvorilo istragu protiv Bandića te 2014. godine podiglo optužnicu u kojoj ga terete da je u predsjedničkoj kampanji državu oštetio za 5,7 milijuna kuna, a s računa izvukao 24 milijuna kuna za koje nije platio porez.

Ispunjen smisao

Dok se tužitelji bave kaznenom odgovornošću, Porezna uprava otvorila je nad zagrebačkim gradonačelnikom porezni nadzor i 2016. godine donijela odluku da Bandić mora platiti 12 milijuna kuna poreza plus kamate koje iznos podižu do 18 milijuna. Bandić se na odluku žalio, ali ju je drugostupanjsko tijelo Ministarstva financija potvrdilo.

U veljači 2017. godine Bandić je protiv tog rješenja podnio tužbu Upravnom sudu tražeći da bude poništeno, a istodobno je ishodio odgodu izvršenja rješenja sve dok se pravomoćno ne okonča upravni postupak.

U tužbi Upravnom sudu Bandić je naveo kako su se sredstva za njegovu kampanju uplaćivala od 18. studenoga 2009. do 5. lipnja 2012. godine, da su sva sredstva donacije te da su sve donacije namjenski utrošene. Jednako kao i Porezna uprava, Bandić je tvrdio da je mjerodavan Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika RH iz 2004. godine, ali ga drugačije tumače.

- Porezna tijela pogrešno tumače odredbu članka 4. Zakona o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika RH, kojom je propisano da se sredstva za financiranje izborne promidžbe u smislu zakona mogu koristiti za sve troškove kandidata u postupku izbora za predsjednika Republike od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora, na način da u istoj pronalaze temelj za svoj neosnovani zaključak da tužitelj nije mogao nastaviti s prikupljanjem navedenih sredstava nakon dana održavanja izbora jer s danom održavanja izbora svaka aktivnost promidžbe prestaje s obzirom na izbornu šutnju i okolnost da je ispunjen smisao prikupljanja sredstava - isticao je Bandić u tužbi protiv rješenja Porezne uprave.

Revizija izvješća

Pozvao se i na priopćenje Državnog izbornog povjerenstva kao nadležnog tijela za tumačenje izbornog zakonodavstva koje je, osvrćući se na izbore za predsjednika države 2009./2010., istaknulo da tadašnji zakon nije predvidio otvaranje posebnog računa za financiranje izborne promidžbe te nije regulirao ni verifikaciju i reviziju izvješća o financiranju kampanje.

Rokovi za otvaranje i zatvaranje posebnog računa za financiranje kampanje, obavezu podnošenja financijskih izvješća i rok do kojega se mogu prikupljati sredstva utvrđeni su zakonom iz 2011. godine.

U tužbi Upravnom sudu Bandić je tvrdio kako je Porezna uprava, tretirajući sredstva koja su prošla kroz njegov račun nakon završetka kampanje i održanih izbora, polazila od normi zakona koji je tek kasnije stupio na snagu i smatrala ih sredstvima koja podliježu oporezivanju prema Zakonu o porezu na dohotku.

Bandićeva odvjetnica Ksenija Vržina kaže da joj je odluka bila očekivana jer je riječ o pitanju retroaktivne primjene zakona o kojemu može odlučivati samo sud. Napominje, međutim, da se Ministarstvo financija na ovo rješenje može žaliti Visokom upravnom sudu.