Isključivo entuzijazam i dobra volja liječnika, medicinske sestre i tehničara zaslužna je za spašavanje života 48-godišnje pacijentice iz Pule, koja je oboljela od teške upale pluća.
Oko 19 sati je doc. dr. sc. Marko Kutleša dobio poziv iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” kako se u Puli pacijentica (48) bori za život te da što prije mora biti priključena na ECMO uređaj, tzv. umjetna pluća. Dobila je tešku upalu zbog koje su joj pluća počela otkazivati i nije mogla samostalno disati.
Povratak ujutro
Liječnici OB-a Pula pokušali su spojiti pacijenticu na respirator kako bi je transportirali u Zagreb, no njezino je stanje bilo iznimno loše i zbog toga takva opcija nije bila moguća. Činjenica da će pacijentica izgubiti život ako ništa ne poduzme, doktoru Kutleši nije davala mira. Sjeo je u svoj privatni automobil i uputio se u Zaraznu bolnicu. U međuvremenu je nazvao tehničara Tomislava Krčelića i višu medicinsku sestru Anđu Novokmet.
Njihova dužnost ni u kojem slučaju nije bila otići po pacijenticu, nego eventualno ako uspije biti transportirana, pobrinuti se za nju u bolnici u kojoj rade. Unatoč tome, u 21.30 sati liječnik, sestra i tehničar su Škodu napunili medicinskom opremom, transportnim ECMO-om i respiratorom, te krenuli za Pulu.
- Vrijeme je bilo grozno. Kiša, bura. Poklopilo se sve što nam nije trebalo. U Pulu smo stigli oko pola noći te smo priključili pacijenticu na uređaj i pripremili je za transport - priča dr. Kutleša.
U Zagreb su se vratili u 7 ujutro sljedeći dan. Pacijentica se trenutačno oporavlja, a u bolnici se nadaju da će doći do potpunog oporavka.
- Riječ je o mladoj ženi koja je prethodno bila zdrava. Više nije na ECMO-u, još uvijek koristi respirator i kontaktibilna je. Još čekamo da prorade bubrezi, a neurološki je sve u najboljem redu - kaže dr. Kutleša.
Na ovaj čin odlučili su se jer je bila opcija izgubiti jedan život ili u vlastitom angažmanu otići i spasiti pacijenticu.
- Transport još uvijek nije reguliran, no to bi se trebalo riješiti. Hitna pomoć je suglasna da ustupe vozilo kada je potrebno, a još se čeka HZZO koji bi trebao to financirati - objašnjava dr. Kutleša.
Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” ima četiri stacionarna i dva mobilna ECMO uređaja. Godišnje se na njima liječi do 30 pacijenata.
Do 2013. u Hrvatskoj je bilo ukupno četiri ECMO aparata. Da nedostaje takvih uređaja, postalo je jasno 2009. i 2010. kada je Hrvatsku, ali i ostatak svijeta, zahvatila tzv. svinjska gripa. Bivši ministar Rajko Ostojić naručio je 37 novih uređaja za koje je utrošeno nešto manje od 40 milijuna kuna. Raspoređeni su u pet kliničkih bolničkih centara, četiri kliničke bolnice i pet regionalnih bolnica u ukupno devet gradova. Jedna od bolnica koja je dobila uređaj bio je OB Pula. Naravno, postavilo se pitanje zašto pacijentica nije tretirana uređajem koji je bolnica dobila!?
Specijalno osoblje
- Mi smo naš uređaj ustupili KBC-u Rijeka u veljači 2015. Budući da je riječ o visokospecifičnoj metodi koja iziskuje visokospecijalizirano osoblje, krivulja učenja rada je zahtjevna i samo centri koji imaju više slučajeva mogu zadovoljiti kvalitetno korištenje aparata - rekli su u OB-u Pula.
Među bolnicama koje su dobile ECMO bio je i OB Dubrovnik (počet će ga koristiti tijekom 2018.), Zadar (korišten četiri puta), KBC-u Rijeka (ove godine čak 37 puta), KB Merkur svoj ECMO još nije koristio, a u splitskoj je bolnici od 2013. korišten 34 puta.
Hrvatska ima jedan ECMO uređaj na 110 tisuća stanovnika
U vrijeme kupnje uređaja napravljena je analiza koja je pokazala da imamo zavidan broj aparata na broj stanovnika te da će očito dio aparata ostati u celofanu zauvijek. Tako je dr. Giles Peek, direktor britanskoga ECMO programa iz bolnice Glenfield u Leicesteru i jedan od vodećih stručnjaka za ECMO tehnologiju u Europi, rekao kako Velika Britanija ima 60 milijuna stanovnika i pet ECMO centara za odrasle te četiri pedijatrijska ECMO centra.
U Japanu imaju jedan ECMO uređaj na 330 tisuća stanovnika, a Hrvatska ima jedan na 110 tisuća stanovnika, dakle triput povoljniji omjer. Sveučilišna bolnica Karolynska u Švedskoj tada nam je potvrdila kako je njihov omjer jedan ECMO na 250 tisuća stanovnika, dakle na populaciju od deset milijuna stanovnika imaju 40-ak aparata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....