'ZAHTJEV SAM POSLAO U LIPNJU 2016., RIJEŠILI SU TO TEK U VELJAČI' Kako je jedan od najažurnijih ureda Mirovinskog u državi došao na samo dno ljestvice

Dok je nekad pulski područni ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bio među najboljima u državi po brzini rješavanja predmeta, sada je na zadnjem mjestu, a rješenja zahtjeva za mirovine se čekaju i po šest mjeseci, žale se ne samo korisnici koji su ogorčeni jer su bez ikakvih prihoda dok im se ne riješi taj zahtjev, već i sami djelatnici koji su za cijelu priču na odgovornost prozvali tamošnju predstojnicu Denis Lukež.

Čak su i poslali pismo u medije u kojem Lukež prozivaju da je po političkoj liniji postavljena nakon što joj je istekao protekli mandat. Tvrde da se na brzinu učlanila u HDZ i tako si osigurala novi mandat, da vrši mobbing nad djelatnicima, da je organizacija loša i da na kraju ispaštaju svi - i korisnici i djelatnici mirovinskog osiguranja. Iz unutarnjih krugova samog Zavoda potvrdili su nam da među djelatnicima ne vladaju dobri odnosi i da se, nažalost, mirovine u Puli čekaju jako dugo.

To nam je potvrdio i jedan Puljanin koji je htio ostati neimenovan. On kaže da je mirovinu dobio tek u veljači ove godine, a da je zahtjev poslao još lani krajem lipnja.

- S obzirom na to da sam bio u Oružanim snagama, imao sam otpremninu koja mi je pomogla da preživim taj period. Ali to se brzo istopi. Za sve to vrijeme u više sam navrata išao do mirovinskog i tražio odgovore zašto još nije riješen moj predmet. Onda bi nešto tražili i rekli da će biti brzo, i to je trajalo unedogled. Navodili su da imaju jako puno zahtjeva koje moraju riješiti i da imaju premalo ljudi. A meni nije bilo jasno zašto to tako dugo traje jer sam cijeli radni vijek proveo kod jednog poslodavca, i to u državnoj službi. Čak sam tražio i da me povežu s djelatnikom koji rješava moj zahtjev, ali nikad nisam dospio do njega - navodi ovaj sugovornik. Veli da se sa sličnim problemima i drugi nose, ali da su neki pokušali svoj problem riješiti "preko veze", prije svega poznanstvima u mirovinskom, pa je to brže išlo.

- Zanimljivo je da tamo postoji i šalter gdje penzioneri mogu doći i pravnici mirovinskog postavljati pitanja koja ih žuljaju. Međutim, pitanje je koliko je zapravo pravnica u tom uredu tijekom radnog vremena dostupna - mogli smo čuti od našeg sugovornika, čiji su podaci poznati redakciji.

Čitavu priču potvrđuje i predsjednica Radničkog sindikata Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Višnja Stanišić tvrdeći da je od početka godine bilo više pritužbi djelatnika mirovinskog na rad predstojnice.

Srecko Niketic / HANZA MEDIA

Područni ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Puli bio je tema medijskih napisa i 2012. godine kada su njegovi djelatnici prosvjedovali protiv smanjenja svojih materijalnih prava

- Ne znam je li bilo pritužbi korisnika jer se meni obraćaju samo radnici. Razgovarala sam s predstojnicom i ona je bila korektna u razgovoru. Ipak, čula sam da je reagirala po povratnim informacijama i da je počeo pritisak na djelatnike. Pula je nekad bila jedan od jačih ureda u državi, ali se to srozalo. Ali to nije slučaj samo u Puli, nego to vrijedi za cijeli Zavod. Možda je u Puli to najvidljivije jer su prije bili u samom vrhu u državi po rješavanju predmeta, a sada su na samom dnu. A sve je počelo od trenutka kada im je izgorjela zgrada na Portarati te su premješteni u prostore glavne pošte. Od tada djelatnici imaju primjedbe na uvjete rada, pogotovo ljudi na informacijama. Čak im je bila i sanitarna inspekcija te je donijela rješenje u kojem stoji da u prostorima imaju visoku razinu jedne tvari koja loše utječe na zdravlje. Stalno se obećava da će se preseliti u nove prostore, ali i dalje se ne zna kada će to biti - veli Stanišić.

Ističe da je sve to skupa rezultiralo lošim međuljudskim odnosima. A tome je sigurno kumovalo i smanjenje broja radnika.

- Velik je broj ljudi otišao u mirovinu, a u velikoj mjeri ostali su ljudi za koje ne znam što uopće rade. A operativa je ta koja donosi rješenja te prikuplja i obrađuje zahtjeve. Oni su na razini države smanjeni za 50 posto. U zadnjih pet-šest godina oko 800 ljudi je otišlo u cijelom Zavodu u mirovinu, a država je zabranila zapošljavanje. U Puli ih je 2012. bilo 106, a danas ih je 89 - tvrdi Stanišić. Dodaje da je s tolikim brojem ljudi teško rješavati sve zahtjeve u roku, a to je 60 dana. Veli da se sada kasni od pet do šest mjeseci ako je radnik cijeli radni vijek radio u Hrvatskoj, a ako je radio kod poslodavaca u inozemstvu, to zna trajati i dulje od godinu dana jer se čekaju dokumenti iz inozemnih zavoda za mirovinsko osiguranje.

- Čeka se i u drugim zemljama Europe, ali kod nas se prije 3-4 godine nije čekalo i sada je to problem jer su ljudi u tom periodu bez prihoda. Jedino su prijavljeni na zdravstveno - kaže nam ova sindikalistica. Dodaje i da su radni uvjeti općenito loši, pa tako i u Puli.

- Korisnici očekuju da budemo ažurni, a nemamo ni tonera, a kamoli druge stvari. Imamo po jedan skener na područnu službu, a očekuje se da s korisnicima komuniciramo mailom. A plaće su više socijalna pomoć, nego plaće. Pravnik, primjerice, radi za 3900 kuna, pa se pitamo zašto nitko neće raditi u mirovinskom. O informatičarima da i ne govorimo, pa samo čekamo kada će se cijeli sustav raspasti - tvrdi Stanišić.

Iz Središnje službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tvrde da je zaprimljeno nekoliko anonimnih pisama radnika iz Pule.

- Po svakoj predstavci postupano je u skladu sa zakonskim aktima i propisanim procedurama na način da su provjeravani svi navodi, tražena očitovanja svih osoba te je utvrđeno da razlozi nezadovoljstva proizlaze uglavnom zbog stalnog povećanja opsega poslova koje treba raspodijeliti na nedovoljan broj radnika. Budući da se posebna pozornost posvećuje ažurnosti u poslovanju, neki radnici smatraju da su preopterećeni poslovima i izražavaju nezadovoljstvo - navode iz Središnje službe.

Kažu da se svi predmeti u Puli rješavaju prema redoslijedu i prioritetima, u zakonskom roku, osim u pojedinim slučajevima, gdje su moguća odstupanja zbog objektivnih razloga, primjerice, u predmetima u kojima se provodi postupak vještačenja radne sposobnosti ili je osiguranik radio u inozemstvu te je potrebno provjeriti staž kod inozemnog nositelja osiguranja.

Predstojnica pulskog ureda Denis Lukež, iako nam se obećala javiti i pojasniti cijelu priču, do zaključenja članka nije bila dostupna.