‘Zahuktala dinamika obnove je u ubrzanoj fazi, a plaće su u zadnjih 7 godina rasle više nego inflacija‘

Premijer Andrej Plenković u utorak je ponovio kako je uvjeren da će se sredstva za obnovu iz Fonda solidarnosti iskoristiti u potpunosti do kraja lipnja, a istaknuo je da treba poduzeti apsolutno sve kako bi se saznalo tko stoji iza zapaljenog automobila sutkinje Županijskog suda u Osijeku.

Prema informacijama ministra Bačića, dosad je od ukupnih milijardu i tri milijuna potrošeno 709 milijuna eura te ostaje još 294 milijuna eura za realizirati do kraja lipnja, naveo je u izjavi novinarima nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a.

"Zahuktala dinamika obnove je u ubrzanoj fazi i uvjeren sam da ćemo do zadnjeg centa iskoristiti sredstva iz europskog fonda solidarnosti", rekao je Plenković.

Pripremama i okvirima kroz provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđa se još milijarda i 180 do 200 milijuna eura nepovratnih sredstava, istaknuo je.

"To je ukupno dvije milijarde i 200 milijuna eura za obnovu samo iz EU sredstava, što će nam, naravno, olakšati financiranje svih ovih projekata u javnom sektoru", naglasio je premijer.

Na pitanje smatra li namjerno zapaljen automobil sutkinje Županijskog suda u Osijeku Vlaste Šimenić Kovač zvonom za uzbunu, Plenković je odgovorio kako nema drugih informacija o događaju osim onoga što je vidio u medijima, ali da u svakom slučaju osuđuje taj događaj.

"Na policiji je da rasvijetli o čemu se radi i je li to neko zastrašivanje. Svakako treba poduzeti apsolutno sve da se utvrdi o kome se radi, zašto i zašto baš sutkinji", poručio je.

Predsjednik Vlade smatra da institucije nisu mogle reagirati drugačije nego što jesu.

"Ako pitate ministra unutarnjih poslova i ministra pravosuđa, oni će vam reći isto", dodao je.

Upitan o tome je li ga ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izvijestio o pritiscima koje je dobio od "predatora koji Hrvatsku koriste kao bankomat", rekao je da nije. Odgovorio je i da se prijetnje upućene bivšoj ministrici Nataši Tramišak i ministru Filipoviću teško mogu usporediti.

"Nisam primijetio da mu je bilo tko prijetio fizički. Čovjek ima dva metra, bio je reprezentativac u košarci. Kakva drama, koga se on boji?", rekao je Plenković.

Ironično je komentirao i novinske napise o sebi kao potencijalnom kandidatu za novog šefa vojnog saveza NATO-a.

"Zoran Milanović vam je ekspert za NATO. Ja sam sto posto uvjeren da su se Šveđani zabunili, da su mislili na njega. On je snažan zagovornik proširenja NATO-a", rekao je Plenković.

Aktualnom šefu NATO-a Jensu Stoltenbergu istječe mandat 30. rujna ove godine i očekuje se da će ime njegova nasljednika biti poznato do samita NATO-a u srpnju. Švedski mediji naveli su Plenkovića kao jednog od potencijalnih kandidata za novog glavnog tajnika NATO-a.

"Nemoguće da nisu mislili na njega kad znaju koliko im je on pomogao i koliko je on prozapadno i transatlantski orijentiran zadnjih godinu dana", nastavio je Plenković u istom tonu i dodao da nije njegov posao demantirati "špekulacije ljudi koji su se sigurno zabunili".

Predsjednik, koji se prošle godine usprotivio ulasku Švedske i Finske u NATO kako bi privukao pozornost na situaciju u Bosni i Hercegovini, prije nekoliko dana je na napise švedskih medija rekao da premijer "živi za to da se negdje preparkira". Pritom je naglasio kako mu je važno da se datum parlamentarnih izbora ne prilagođava premijerovim interesima i ambicijama.

No Plenković tvrdi da o biračima ovisi hoće li on ostati na trenutačnoj poziciji.

"Ako se netko vratio iz Bruxellesa... To je sad jedna teza koju oporba i dio medija ponavljaju. Osim mene i Stiera, tko je došao nazad umjesto da je ostao? Gdje su Picula i Borzan? Jesu li se vratili nazad? Nisu", rekao je Plenković.

Predsjednik Vlade u utorak je ocijenio i kako je sastanak s predstavnicima pet liječničkih udruga bio ozbiljan i dobar te misli da su na tragu rješenja koji će pokazati i dignitet prema liječničkoj profesiji i dovesti na jednu višu razinu njihova materijalna prava.

"Dogovoren je jedan okvir, Vlada će do kraja mjeseca donijeti uredbu o koeficijentima do kraja mjeseca, napravljen je i hodogram aktivnosti glede vremensko-normativnih aspekata, a to je bolja organizacija rada u bolnicama te i plan i program koji se donosi za trogodišnje razdoblje", rekao je predsjednik Vlade i HDZ-a nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a.

Istaknuo je i kako je dogovoreno da se promijeni koncept ugovora kojima su mladi liječnici vezani nakon specijalizacija, a da se nađe jedno rješenje za postojeće ugovore te da se usporedno s izradom zakona o plaćama u javnoj i državnoj službi, što je dio plana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti radi i na drugom zakonskom okviru, a to je okvir o radno-pravnom statusu statusu liječnika.

"Moj dojam je da su razgovori bili ozbiljni, dobri, da su nastavak dijaloga koji je ministar zdravstva, zajedno sa svojim suradnicima, vodio sa stručnim udrugama liječnika te da smo na tragu rješenja koje će pokazati i dignitet prema liječničkoj profesiji i dovesti na jednu višu razinu njihova materijalna prava", rekao je Plenković.

Naravno, dodao je, uz punu svijest koliko toga se učinilo u proteklom razdoblju kad je riječ o materijalnim pravima liječnika i uopće o većoj osnovici i svim ostalim aktivnostima koje smo radili u dosadašnjem mandatu, gdje je financijski unaprijeđen njihov položaj, to je bilo i pitanje prekovremenih sati, njihova isplata te reprezentativnost liječničkih sindikata i čitav niz drugih aktivnosti.

Premijer je dodao da su o tom sastanku, koji je bio dobar i konstruktivan, danas izvijestili i koalicijske partnere i vodstvo HDZ-a.

U vezi s navodima u javnosti da je "spasitelj u zadnji čas", odnosno da nema rješenja dok premijer ne dođe na pregovore, rekao je da nekad ministri riješe sami, a nekad to dođe na razinu Vlade ili premijera.

"Ministri rade svoj posao, mi radimo kao svoj posao. Nekad ministri riješe sami, a nekad to dođe na razinu Vlade ili mene osobno, pa nije to presedan", rekao je Plenković.

Premijer je naglasio da je 2022. godina bila krizna godina te da su brojni prosvjedovali, ali da je u Hrvatskoj održan socijalni mir. Dodao je da su i plaće u posljednjih sedam godina više rasle plaće nego što je rasla inflacija, javlja N1.