DOZNAJEMO

Zaključavanje ulaza, specijalne brave, negdje i zaštitari? Ovako bi mogle izgledati nove sigurnosne mjere u školama od 7. siječnja

Tijekom vikenda oformljeno je novo povjerenstvo. Prvi put se sastaju danas
 Cropix/Cropix

Zbog tragičnog događaja u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko 20. prosinca, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs tijekom vikenda je oformio novo povjerenstvo, čiji se članovi prvi put sastaju u ponedjeljak.

Kako doznajemo, riječ je o Povjerenstvu za izradu prijedloga osnovnih mjera jačanja razine sigurnosti u školama. Usuglasi li se povjerenstvo o prvim, osnovnim mjerama, plan je da se njih primjeni u školama nakon zimskih praznika, odnosno početkom nastave, 7. siječnja. Škole će o vrstama mjera dobiti naputak Ministarstva.

Kako doznajemo, povjerenstvo za donošenje sigurnosnih mjera u školama sastoji se od predstavnika udruga ravnatelja osnovnih i srednjih škola, sindikata, Grada Zagreba, MUP-a, AKD-a te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U povjerenstvu je i jedan psiholog. Novoosnovana skupina trebala bi biti zadužena za donošenje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera, a prve bi mogle biti precizirane već u ponedjeljak.

Nakon sastanka povjerenstva, u Ministarstvu će se održati i sastanak ravnatelja zagrebačkih osnovnih i srednjih škola. Tema su također sigurnosne mjere.

Jedna od mjera koja će se u ponedjeljak razmatrati jest obavezno zaključavanje ulaznih vrata škola, a druga obaveza zaduženja odrasle osobe na ulazima u školske zgrade.

Očekuje se da će se razmatrati i mogućnost angažmana zaštitarskih službi u svrhu podizanja sigurnosne razine na ulazima u škole.

- Za ideju da svaka škola u Hrvatskoj ima zaštitara, a riječ je o 930 osnovnih i 409 srednjih škola (bez područnih), bilo bi potrebno zaposliti oko 1700 zaštitara, zbog mnogobrojnih škola s dvosmjenskom nastavom, što je teško moguće realizirati. Stoga je realnije da se ta opcija razmatra zasad samo na području Zagreba ili, eventualno, da se angažman zaštitara aktivira prema potrebi pojedine škole, objašnjavaju upućeni.

Jedna od tema koja bi mogla biti otvorena, dodaju, jest razmatranje potrebe postavljanja sigurnosnih elektroničkih brava na svakoj školskoj učionici, no jasno je da je takav zahvat nemoguće izvesti u kratkom vremenu.

U OŠ Prečko je, pak, u nedjelju održan skup učitelja i djelatnika školske stručne službe, kako bi se razmotrile mjere pomoći i zaštite. Prema informacijama Ministarstva, tijekom vikenda su na terenu bili članovi kriznog tima MZOM-a, psiholozi, koji zaposlenicima škole, roditeljima i učenicima nude psihološku pomoć. Ukupno je riječ o 15 psihologa, a još 20 ih je na raspolaganju prema potrebi.

U nedjelju se oglasila i bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, porukom kako ta tragedija mora iznjedriti rješenja za sigurnost u školama i vrtićima. "Pritom ne smijemo zaboraviti niti fakultete, u koje može ući tko želi. Sveučilišta, probudite se!", apelirala je Divjak, poručivši kako postoje rješenja koja mogu spriječiti dosta neželjenih situacija, a koja uključuju zaključavanje ulaza, ulazak s posebnim digitalnim karticama, obavezne kamere i dežurstvo odrasle osobe na početku nastave i tijekom odmora. Takva rješenja ne bi bitno ometala slobodu kretanja učenika, ali ipak bi zahtijevala disciplinu svih onih koji ulaze i izlaze.

Kako je napisala, tragedija u Prečkom nastala je kao superpozicija negativnih aspekata barem dva sustava: zdravstvenog i obrazovnog, ali i ogolila do kosti odnos društva prema bolesnicima koji pate od metalnih poremećaja i bolesti. Kao i uvijek, naknadna analiza pokazuje da se ta tragedija mogla izbjeći da je škola bila zaključana, ili da je bolesni mladić, koji je i sam jedva punoljetan, bio prepoznat kao prijetnja društvu i adekvatno zbrinut.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 15:13