Zakon koji će zaštititi lokalne čelnike ići će pred Ustavni sud?

Predložene izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koje je ministar uprave Lovro Kuščević pustio u javno savjetovanje dočekane su na nož, a iz GONG-a su zaprijetili da će, bude li Kuščevićev prijedlog izglasan u Saboru, ići na Ustavni sud i tražiti ocjenu ustavnosti.

Od 28 komentara koji su tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (koje je trajalo samo petnaest dana) upućeni na zakonski prijedlog, njih 26 je izrazito negativno, upozoravaju da se zakonskim prijedlogom krši Ustav te Europska povelja o lokalnoj samoupravi. Tek u dva komentara, od kojih je jedan uputio Grad Split, a drugi predsjednik Foruma mladih riječkog SDP-a, Sanjin Matijević nema kritike, nego se predlažu samo nadopune Kuščevićeva prijedloga.

Suština primjedbi svodi se na učvršćivanje položaja gradonačelnika, načelnika i župana, što je, uostalom, i jedini razlog zbog kojeg se prionulo intervencijama u zakon. Naime, nakon lokalnih izbora pokazalo se da u mnogim županijskim skupštinama i gradskim vijećima politička opcija koja je dobila predstavnika izvršne vlasti nema stabilnu većinu u predstavničkom tijelu pa je vladajući HDZ odlučio prekrojiti zakon kako bi prevenirao poplavu prijevremenih lokalnih izbora. Prema sadašnjem zakonu u slučaju neizglasavanja proračuna raspušta skupština, odnosno vijeće, ali istodobno pada gradonačelnik, načelnik ili župan.

Ministarstvo uprave predložilo je da se u slučaju neizglasavanja proračuna koji je predložio predstavnik izvršne vlasti raspušta samo skupština ili vijeće, a gradonačelnici, načelnici i župani ostaju na položaju. Tek ako i novoizabrano predstavničko tijelo ne bi u roku od 90 dana donijelo proračun išlo bi se na nove izbore gradonačelnika, načelnika ili župana te novog predstavničkog tijela.

- GONG će od Ustavnog suda tražiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi ako Sabor usvoji aktualni vladin nacrt jer je riječ o ozbiljnom i protuustavnom udarcu na lokalnu demokraciju - poručili su iz ove nevladine udruge, navodeći da Kuščevićeve izmjene otvaraju još veće koruptivne rizike, a predstavničko tijelo se svodi na fikus i postaje svojevrsni talac izvršne vlasti.

- Predstavničkom tijelu bit će oduzeta ustavna uloga predstavništva građana putem kojih ostvaruju pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu - kažu dalje u GONG-u i upozoravaju da je utjecaj građana potpuno marginaliziran. Ne mogu ga ostvariti ni kroz lokalni referendum jer su uvjeti za njegovo održavanje takvi da ga je daleko teže provesti nego državni.

I stranka Pametno u kritici zakonskog prijedloga polazi od sličnih postavki, a kao jedini razlog donošenja izmjena zakona vidi “u činjenici da vladajuća stranka ima daleko najveći broj gradonačelnika, načelnika i župana (62 od 128 gradonačelnika, 195 od 427 općinskih načelnika i 12 od 20 župana) te ovim intervencijama želi učvrstiti vlast i umanjiti nadzor nad vlastitim dužnosnicima na lokalnoj razini. Šutnja SDP-a je, kažu u stranci Pametno, vrlo znakovita, s obzirom na to da su druga stranka s najvećim brojem dužnosnika na lokalnoj razini.

Većina sudionika javne rasprave otvoreno poziva Ministarstvo uprave da povuče zakonski prijedlog.

- Smatramo da je potrebno ograničiti broj mandata načelnika i gradonačelnika na dva. Nadalje, Zakonom je potrebno ograničiti masu bruto plaća koje se isplaćuju u svakoj jedinici lokalne samouprave - kritika je udruge za zaštitu prava građana “Res non verba”.

Reagirala je i Nezavisna lista Sandre Švaljek, kao i ona osobno, te također predlažu povlačenje prijedloga izmjena Zakona. Vrlo negativno reagirao je i Ured Pučke pravobraniteljice koji je uvodno istaknuo da je u 15 dana, koliko je trajala javna rasprava, nemoguće postići konstruktivni javni dijalog. Također ističu da se smanjuje mogućnost utjecaja predstavničkih tijela na rad izvršnih, što je u kontradikciji s Ustavom i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi.

Uz kritike na postojeće izmjene Vladi se predlaže pisanje potpuno novog zakona u kojem bi se ograničilo broj mandata predstavnicima izvršne vlasti, smanjio prostor za diskrecijsko odlučivanje te smanjili iznosi kojima samostalno mogu raspolagati gradonačelnici, načelnici i župani.