Zakon o izbornim jedinicama donesen izvan roka; Ministar Malenica za sve okrivio Milanovića

I vladajući, i oporbeni saborski zastupnici suglasili su se u četvrtak da treba poboljšati proces donošenja zakona, oporba pritom upozorava na raskorak između "papira" i stvarnosti, na činjenicu da se kasni s donošenjem podzakonskih akata, te da se neki nikad ne donesu.

Uredba Ministarstva graditeljstva o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, koja je treba biti donijeta u roku šest mjeseci, kasni dvije godine, upozorila je Vesna Vučemilović (HS) pitajući se koliko je država izgubila jer nije naplaćivala koncesiju na takvo zemljište?

Postoji niz pravilnika i uredbi koji, ne da nisu donijeti u roku, nego nisu doneseni nikada, kazala je Anka Mrak Taritaš (Glas) u raspravi o Prijedlogu zakona o instrumentima politike boljih propisa čiji je osnovni cilj unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa.

U Sabor dolaze loši zakoni

Marija Selak Raspudić (Most) kaže da u Sabor dolaze loši zakoni i ilustrira to primjerom Zakona o izbornim jedinicama koji je u srijedu, 4. listopada objavljen u Narodnim novinama, iako u njemu stoji da na snagu stupa 1. listopada, dakle retroaktivno.

Ministar pravosuđa Ivan Malenica "skida" odgovornost sa Vlade i Sabora za to, kaže da su oni na vrijeme odradili svoj dio posla.

"O tome zašto je zakon potpisan izvan roka koji je ostavio Ustavni sud, odnosno izvan roka koji je bio u njemu samome, to je pitanje za nekoga drugoga. Vjerujem da imate dobre odnose s njim, pa ga možete i pitati“, odgovorio je zastupnici, očito imajući na umu predsjednika Zorana Milanovića.

SDP-ova Martina Vlašić Iljkić istaknula je kako je spomenuti zakon školski primjer kako se zakon ne bi trebao donositi, još se ne zna radna skupina koja je na njemu radila.

Ministar tumači da postupak izrade zakona može, ali i ne mora uključivati radnu skupinu, ali da, kad je formirana, postoji obveza da se objave njeni članovi.

Malenica je zastupnicima rekao da je cilj zakona o kojemu raspravljaju unaprijediti i na jednom mjestu objediniti osnovne instrumente politike boljih propisa, a to su: planiranje zakonodavnih aktivnosti, procjena učinaka i vrednovanje propisa i savjetovanje s javnošću.

Procjena učinka obvezna za svaki zakon koji predloži Vlada

Procjena učinka propisa postaje obvezna za svaki prijedlog zakona kojeg Vlada predlaže Saboru. Novina kod tog postupka je i da se odvija u samo jednom koraku, te da se istodobno sa stavljanjem prijedloga na savjetovanje stavlja i obrazac procjene učinaka.

Ministar je podsjetio kako je taj instrument politike boljih propisa uveden u hrvatski pravni sustav 2012., a da je postupak razvoja i normiranja procesa savjetovanja s javnošću započeo 2009.

Važan korak je i uspostava središnjeg internetskog portala za savjetovanja s javnošću, e-Savjetovanja 2015., što je javnosti omogućilo lakši pristup savjetovanju i sudjelovanje u njima.

U postupcima savjetovanja s javnošću do sada je sudjelovalo preko 8.000 pravnih i fizičkih osoba, a na portalu e-Savjetovanja trenutno je registrirano preko 50.000 korisnika, pohvalio se ministar HDZ-ovom Luki Brčiću kojeg je zanimalo koliko savjetovanje s javnošću utječe na propis?