Zašto Hrvatska cijepi manje od drugih? Samo 2 članice EU stoje lošije, otkrivamo što se zbiva

Od nedjelje su u Izraelu otvoreni restorani, kafići i barovi, može se otići i na bazene, u teretane i druge zatvorene objekte.

No, to ipak ne mogu svi, nego samo oni koji imaju zelene propusnice koje svjedoče da su obavili cijepljenje, odnosno da su primili dvije doze cjepiva, a takvih je oko 40 posto Izraelaca. Posljedica je to velike i uspješne akcije cijepljenja u toj zemlji te epidemioloških mjera, što je zajedno rezultiralo otvaranjem. Izrael do kraja mjeseca namjerava cijepiti svih devet milijuna svojih građana.

Najnovije brojke govore da se broj zaraženih u toj zemlji u mjesec dana smanjio za trećinu, a broj umrlih za 50 posto. I ne samo Izrael, nego i Velika Britanija te SAD, zemlje u kojima je mnogo stanovnika cijepljeno, već nekoliko tjedana bilježe pad novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih.

To potvrđuje ono što farmaceutske tvrtke od odobravanja pojedinih cjepiva naglašavaju kao veliku dobrobit, osim zaštite od zaraze, a to je da već prva doza cjepiva za 80 posto smanjuje broj teško oboljelih od koronavirusa i broj umrlih.

Upravo je to razlog što se sve zemlje žure povećati broj cijepljenih, ali to, dakako, ovisi o dostupnosti cjepiva. Spomenute tri zemlje osigurale su znatno veće količine cjepiva od ostatka svijeta. Naime, dosad je distribuirano ukupno 312 milijuna doza cjepiva u 116 zemalja svijeta, od kojih je samo SAD potrošio 92 milijuna doza. Europska unija ugovorila je 600 milijuna doza, ali dosad su tvrtke uspjele isporučiti samo 53 milijuna.

Velika Britanija, koja je vrlo brzo odobrila sva tri cjepiva, dosad je uspjela dobiti 21 milijun doza, što je značajno smanjilo broj pacijenata u bolnicama i umrlih.

Teški slučajevi

Naime, broj zaraženih u Velikoj Britaniji pao je za 34 posto u proteklih tjedan dana, pad broja prijema u bolnice manji je gotovo 30 posto, a smrtnost je manja za 41 posto. "Nadam se da su ti brojevi vjerodostojni i da je sve to zaista posljedica procijepljenosti. Jedan od scenarija kojem se nadamo jest da ćemo bolest, zahvaljujući cjepivu, pretvoriti u običnu prehladu kao što je to uobičajeno za druge koronaviruse.

Problem je ove korone što je smrtnost velika i upravo to je važno zaustaviti. Dakako, treba pričekati još podataka o situacijama nakon cijepljenja, a pokaže li se da sve ide u smjeru smanjenja teških slučajeva i velike smrtnosti, moći ćemo krenuti s popuštanjem mjera. Povijest nas uči da je s ovom koronom nužan oprez te da su predviđanja nezahvalna", kaže prof. dr. Ozren Polašek s Medicinskog fakulteta u Splitu.

U SAD-u je u posljednjih 14 dana broj novih slučajeva covida-19 pao za 3 posto, hospitalizacije za 32 posto, a smrtnost za 18 posto. Nažalost, EU debelo zaostaje u cijepljenju. Prema izvješću ECDC-a, u EU je do početka ovog tjedna raspoređeno 53 milijuna doza cjepiva, od kojih je 38 milijuna potrošeno. Hrvatska je do jučer dobila 408.270 doza cjepiva, od kojih su 265.223 iskorištene, a ostatak će se rasporediti idućih dana. Drugim riječima, konstantno je primijenjeno oko 65 do 70 posto doza kao što je to i na razini EU.

"Mi smo jučer liječnicima u Zagrebu poslali 11.000 doza cjepiva AstraZenece i 3100 doza Pfizer-BioNTecha, i to će se potrošiti u iduća dva dana. Problem je što se nikad ne zna koliko će cjepiva i kad stići u Hrvatsku pa onda ni liječnici ne mogu pozivati građane na cijepljenje dok nisu sigurni da će cjepivo i stići. U ovom trenutku pripremamo sve za cijepljenje na Zagrebačkom velesajmu da bi od idućeg mjeseca, kad su najavljene veće količine cjepiva i trebala bi krenuti treća faza cijepljenja mlađih od 65, sve bilo spremno za masovno cijepljenje", objašnjava dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar".

Broj dobivenih doza i broj cijepljenih

Nejednakosti

Međutim, brojke pokazuju da različite države EU ipak dobivaju različite količine doza cjepiva na svakih 100 stanovnika, a Hrvatska je po tom kriteriju, kao i udjelu cijepljenih, pri samom začelju EU: lošije stoje samo Bugarska i Latvija. Nejednakost u količini dostavljenog cjepiva mnoge navodi na zaključak da se cjepivo ipak ne distribuira jednako svima unutar EU.

No, objašnjavaju stručnjaci, to nije istina - cjepivo se distribuira pravedno, ali jedini kriterij nije broj stanovnika, nego i broj rezerviranih doza pojedinih proizvođača. Drugim riječima, ako je netko najviše naručio od Pfizera, dobit će i najviše doza u odnosu na broj stanovnika, što je u prva dva mjeseca, kad su u EU bila registrirana samo dva cjepiva, bilo izrazito vidljivo na rasporedu doza na 100 stanovnika.

Tako je Slovenija u početku dobila 16, a Hrvatska, koja je daleko najviše naručila od AstraZenece, proizvođača čije cjepivo tada još nije bilo ni odobreno, samo deset doza na 100 stanovnika. Posljedično, cijepila je i manji udio stanovništva. No, kako će vrijeme odmicati, te bi se razlike trebale anulirati.

"Europska komisija, koja je naručivala doze cjepiva za sve zemlje EU, tu je ozbiljno podbacila. Naravno, dogodilo se ono što je i bilo očekivano, a to je da su bogatije zemlje, i one koje su u cjepivo više uložile, na kraju dobile više doza. Hrvatska je sve rezervacije odradila kako treba, ali jednostavno smo preslabi", kaže Šostar. S druge strane, činjenica je da su neke zemlje s kojima se Hrvatska može usporediti, primjerice Slovenija, primile dvostruko više doza na 100 stanovnika.

"To mi je teško objasniti jer znam da naš premijer Plenković ulaže velike napore u nabavu cjepiva. Imate primjere zemalja, poput Mađarske, koje su na svoju ruku uvozile velike doze kineskog i ruskog cjepiva i zato statistika tako izgleda. Odobrenje Sputnjika i cjepiva Johnson & Johnsona moglo bi riješiti sve naše probleme", ističe Šostar.

Ne mogu objasniti zašto je to tako, kaže nam i glavna slovenska epidemiologinja Bojana Beović. "Cjepiva smo naručili pro rata, razmjerno broju stanovnika. Ne znam niti jesmo li mogli drugačije naručiti. Kao i svi, dobili smo manje od naručenog i očekivanog pa ide sporije nego što se očekivalo", kaže.