ZAGREB - Protuvladin prosvjed održan prije dva dana podbacio je jer se, prema procjenama, u povorci okupilo najviše tisuću i pol prosvjednika, što je znatno manje od dosadašnjih povorki koje su u boljim danima okupljale i do deset tisuća nezadovoljnih građana. Analitičare to nije iznenadilo jer su mnogi od njih najavljivali kako će se prosvjedi ispuhati ne dođe li do bitnih promjena u njihovoj organizaciji.
Međutim, najavljuju da bi vrlo brzo mogli svjedočiti novim, mnogo većim i intenzivnijim prosvjedima.
Poticaj za njih, kažu, moglo bi biti, s jedne strane, spajanje sa sindikatima, umirovljenicima i drugim interesnim skupinama. S druge strane, otponac bi moglo biti i izricanje presude Ante Gotovini i generalima.
Svibanj mjesec bunta
- Ovaj format prosvjeda se naprosto izlizao. Međutim, prema mojoj procjeni, sveukupno na ulicama Zagreba prosvjedovalo je između 20.000 i 30.000 različitih ljudi, koji svakako nisu izgubili razlog za prosvjedovanje. Socijalni rezervoar njihova nezadovoljstva je i dalje izdašan i ako se dogodi neki novi poticaj, očekujem da će doći do mnogo većih i jačih prosvjeda.
Do toga bi moglo doći u svibnju jer svibanj je mjesec bunta - kaže sociolog Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti.
- Nemaju pozornicu i razglas, a ne može se srušiti vlast bez razglasa. Državna vlast je, unatoč svim svojim teškoćama, moćna životinja i ne može je se srušiti na amaterski način - kaže Lalić.
Da je ova forma prosvjeda “koja se pretvara u estradne šetnje gradom” ispucana, slaže se i politolog Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti.
- No bunt se može nastaviti u nekoj novoj kvalitativnoj formi. Sad je vrijeme neizvjesnosti i pitanje je hoće li prosvjedi metamorfizirati i eskalirati privlačeći sindikate i umirovljenike, koji su im se počeli pridruživati, ili će se pretvoriti u antieuropske i antihaaške prosvjede nakon presude Gotovini - kaže Grubiša.
Nedostaju novi elementi
Prosvjednika je sve manje i prosvjedi jenjavaju i zbog nedostatka novih političkih elemenata, smatra Ivan Rimac, politolog s Instituta “Ivo Pilar”.
- Političke stranke su se međusobno dogovorile da treba čekati lipanj kako bi se vidjelo hoće li završiti pregovori. Model prosvjedovanja bez vođe problematičan je jer nema jasne organizacijske strukture i strategije, no s druge strane nema ni adresanta za pritiske ni nekoga tko bi mogao izigrati prosvjednike u zahtjevima - kaže Rimac.
‘MUP uvijek vidi upola manje ljudi’
Protuvladine prosvjede obilježile su i značajne razlike u procjeni broja prosvjednika medija i policije. Docent Mate Kapović tvrdi da su mediji, osim HRT-a, uglavnom donosili točne informacije. - Sustavna je praksa policije da na svim sličnim okupljanjima, pa i utakmicama, vidi upola manje ljudi. To je općepoznata činjenica. Protekle subote mediji su rekli da nas je bilo deset tisuća iako mislim da je na vrhuncu bilo i petnaest, ali su mediji uglavnom donosili točne procjene o broju prosvjednika - kaže Kapović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....