KRUCIJALNO PITANJE

ZAŠTO JE ZAPRAVO IZBORNI ZAKON U BiH TOLIKO VAŽAN Bez njegovih izmjena neće biti moguće oformiti novoizabrani parlament i ministre BiH

 REUTERS

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Ankari se suglasila s turskim predsjednikom Recepom Erdoganom o održavanju trilateralnog sastanka Hrvatska - BiH - Turska na najvišoj razini. U siječnju će se prvo naći ministri vanjskih poslova, a već u veljači šefovi država. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u srijedu je izjavio da ga je Erdogan nazvao tijekom susreta s hrvatskom predsjednicom i predložio da Hrvatska i Turska posreduju u poboljšanju komunikacije i postizanju dogovora između Hrvata i Bošnjaka.

- Erdogan me nazvao i rekao da se nalazi s gospođom Kitarović i pitao jesmo li za jednu trilateralu na ministarskoj razini, pa zatim na predsjedničkoj. Zašto da ne? Uvijek vrijedi razgovarati - rekao je Izetbegović za N1. Hrvatska predsjednica trebala bi idućeg tjedna posjetiti BiH.

Podnio zahtjev

- BiH nema puno vremena, jer bi opći izbori trebali biti održani u listopadu. I bez novog zakona izbori bi se mogli raspisati, ali se njihovi rezultati ne bi mogli implementirati - upozorava u razgovoru za Jutarnji list Božo Ljubić, sada zastupnik u Hrvatskom saboru. Ljubić je kao predsjedavajući Zastupničkog doma BiH podnio zahtjev Ustavnom sudu BiH koji je onda ukinuo dio odredbi izbornog zakona koje politički predstavnici tamošnjih Hrvata smatraju spornim, jer omogućuju Bošnjacima kao većinskom narodu manipulaciju prilikom izbora predstavnika hrvatskog naroda.

Bez novog zakona ne bi se mogao izabrati Dom naroda Federacije, pa onda ni predsjednik ni Vlada Federacije, niti Parlamentarna skupština BiH jer Dom naroda na državnoj razini biraju članovi federalnog. Time bi BiH došla u institucionalnu krizu što bi, bojim se, značilo daljnju destabilizaciju, upozorava Božo Ljubić.

Na pitanje kako ocjenjuje inicijativu hrvatske predsjednice, koju je prihvatio turski predsjednik, Božo Ljubić odgovara da ne može ulaziti u to što je Erdogan prihvatio, on je bio vrlo rezerviran u svojoj izjavi, ali čim je izrazio spremnost za bilateralni sastanak, pokazuje da je spreman o tome razgovarati. - Izetbegović kaže da je tema izbornog zakona naše unutrašnje pitanje, ali to nije istina, jer je RH potpisnica Daytona, a Turska je članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira. Naravno da mi ne očekujemo da Hrvatska i Turska propisuju rješenja - ističe Ljubić, bivši predsjednik HDZ-a 1990, disidentske stranke koja se izdvojila iz HDZ-a BiH uz podršku Ive Sanadera.

HDZ i HDZ 1990 danas su saveznici u borbi za izmjene izbornog zakona, a Ljubić je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora koji okuplja izabrane hrvatske predstavnike u BiH.

BiH je tako zamišljena da bi se konstitutivna prava naroda trebala štititi kroz domove naroda: dok su u Zastupničkom domu, zahvaljujući brojnosti svojih birača, najbrojniji Bošnjaci, u Domu naroda je podjednak broj Hrvata, Bošnjaka i Srba.

Trećina delegata

Međutim, bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch je izmjenama zakona 2002. omogućio da Bošnjaci u dva navrata formiraju vlast u Federaciji od pripadnika hrvatskog naroda bez izbornog legitimiteta. - Bošnjačke županije mogu uvijek izabrati dvije trećine bošnjačkih delegata, dvije trećine srpskih delegata, tri četvrtine delegata iz reda ostalih i uvijek trećinu delegata Hrvata - objašnjava Ljubić.

Naprimjer iz kantona Goražde, gdje su po zadnjem popisu živjela 24 Hrvata, bira se jedan hrvatski zastupnik. Tako se i u većinski hrvatskim županijama bira najmanje po jedan bošnjački zastupnik, ali nedovoljno da bi Hrvati “svojim Bošnjacima” mogli parirati Hrvatima izabranima na listama većinski bošnjačkih stranaka.

- Od Petritschevih promjena 2002. u osam godina smo u dva mandata imali vlade bez izbornog legitimiteta Hrvata - kaže Ljubić. - U RS-u je situacija još gora, no to ovoga puta nismo mogli mijenjati.

Vode pregovore

Ustavni sud jasno je rekao da je konstitutivnost naroda temeljno načelo Ustava BiH i neodvojivo od načela da je svaki narod u stanju izabrati svoje predstavnike u institucije koje su predviđene za nacionalno zastupanje: Predsjedništvo BiH, domovi naroda u entitetima i Dom naroda BiH. Na pitanje vode li se pregovori s bošnjačkim strankama o tome, Ljubić odgovara da se vode u kontinuitetu.

- Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kaže da je hrvatski prijedlog na tragu dogovora s bošnjačkim strankama. Zašto su oni povukli tu suglasnost, ne znam, mislim da oni ne žele ispustiti mogućnost institucionalne dominacije u Federaciji kakvu Srbi imaju u RS-u - optužuje on.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 07:58