ZAŠTO SU HRVATSKI 15-GODIŠNJACI TOLIKO NEPISMENI? Ne znaju pronaći ni knjige u knjižnici

Ispod razine dva, koja se smatra osnovnom razinom znanja i sposobnosti u čitalačkoj pismenosti, našlo se 20 posto hrvatskih učenika. Međunarodno istraživanje pokazalo je da je dobar dio učenika u obrtničkim školama do te mjere nepismen da nisu sposobni nastaviti obrazovanje.

Profesore je sram

- Mene je kao profesoricu hrvatskog jezika sram - komentira profesorica Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Goranka Lazić. Uzrok slabih rezultata, pogotovo u pitanjima otvorenoga tipa, gdje se od učenika traži razmišljanje i logičko zaključivanje, vidi u premalom radu s učenicima na zadacima ovakvoga tipa.

Većina njih nikada nije vidjela pitanja kakva su dobili u PISA istraživanju, pa tako nisu znali uz detaljan plan knjižnice pronaći - nove naslove.

Knjigu opet u ruke

Da je potrebno temeljito promijeniti način rada s učenicima, ali i vratiti im knjigu u ruke, smatra i profesorica hrvatskog jezika X. gimnazije u Zagrebu, Neli Mindoljević.

- U našim školama ima učenika koji u prvome srednje ne znaju čitati, no češći je problem da pišu kao da to rade zatvorenih očiju. Rukopis je znak zrelosti, no dio učenika piše vrlo nezgrapno, tako da dobijem dojam da nisu pisali godinama - primjećuje Mindoljević, uvjerena da gotovo u svakom razredu postoje dvojica učenika koje se može izvesti pred ploču i tražiti od ostatka učenika da dešifriraju što su napisali.

Loše predznanje iz osnovne škole vidi i u nepoznavanju pisaca, pa se događa da učenici u srednjoj nikad nisu čuli za Vesnu Parun, Mihalića ili Slamniga.

- Naprosto nisu navikli na ovakav tip pitanja. Ne znaju zastati na odlomku, pročitati ga s razumijevanjem i prepričati, a kamoli izvesti zaključak. Nasmiju mi se kad im kažem da oni ne bi razumjeli ni zbog čega zeko plače u pjesmici ‘Zeko i potočić’ - kaže Mindoljević.

Toga kod nas nema

PISA rezultate analizirala je i profesorica Škole za medicinske sestre Vrapče, Tajana Matejić, i došla do zaključka da učenici najbolje rješavaju zadatke zatvorenog tipa. - Bolje rješavaju zadatke na koje su navikli, dok PISA-ine zadatke, s kakvima se ne susreću, čak i preskaču. U našim udžbenicima takvih zadataka nema, pa je logično da djeca nisu ni pripremljena za njih - kaže Matejić.