ZATVOR ZA RODITELJE KOJI NE CIJEPE DJECU Pravobraniteljica zahtijeva izmjenu Kaznenog zakona, ministar pravosuđa: 'Njezini su zahtjevi logični'

Svaki osmi osuđenik za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta koji je pravomoćno osuđen prošle godine kažnjen je radom za opće dobro, a samo jednom osuđeniku izrečena je, uz pravomoćnu presudu, zabrana rada s djecom.

Porazni su to podaci na koje je naišla pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i zbog njih od Ministarstva pravosuđa zatražila značajne izmjene Kaznenog zakona kako bi se počinitelji seksualnog nasilja nad djecom adekvatnije kažnjavali i nadzirali.

Konkretno, pravobraniteljica zahtijeva pet promjena: zabranu izricanja rada za opće dobro osuđenim seksualnim zlostavljačima djece, automatsko izricanje zabrane rada s djecom uz pravomoćnu presudu za seksualno zlostavljanje ili iskorištavanje djece, zaštitni nadzor nad osuđenicima nakon što napuste zatvor, gonjenje zbog spolnog uznemiravanja djece po službenoj dužnosti te uvrštavanje djela grubog zanemarivanja brige o djetetovu zdravlju, u što ubraja i necijepljenje.

Analiza stručnjaka

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković jučer nam je rekao da još nije vidio pravobraniteljičine prijedloge, ali da mu “na prvu” zvuče logično.

- Nisam još vidio primjedbe pravobraniteljice, a na prvu mi ne izgleda loše to što predlaže. No, moram vidjeti sa stručnjacima u Ministarstvu koje mjere sud sada može izreći i treba li se što regulirati dodatno. Pravobraniteljica sigurno ima iskustva - poručuje Bošnjaković.

Pravobraniteljica je prijedloge iznijela u javnoj raspravi o izmjenama Kaznenog zakona koja završava danas, a pokrenuta je nakon akcija inicijative #spasime i aktivistica za ženska prava kako bi se oštrije sankcioniralo nasilje u obitelji i nasilje nad ženama. Nakon isteka roka javnog savjetovanja, poručio je ministar, analizirat će sve prijedloge.

Čini se da je zaštita djece od seksualnog nasilja, na koje Ured pravobraniteljice upozorava gotovo od otvaranja ureda, u ovim izmjenama ostala u drugom planu.

“Svjedoci smo sudske prakse da se za počinjenje spolnih delikata na štetu djece izriču vrlo blage kazne, kao i da se izrečene kazne zatvora zamjenjuju radom za opće dobro ili uvjetnom kaznom. Sudska praksa pokazuje da se vrlo rijetko izriču sigurnosne mjere zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti u kojima se dolazi u redoviti kontakt s djecom te zaštitni nadzor nakon izvršenja kazne zatvora”, piše pravobraniteljica i navodi da je, sukladno izvješću Državnog odvjetništva za 2018., lani čak 12,5 posto osuđenika kažnjeno samo radom za opće dobro, a samo jedan od njih 88 dobio je i zabranu rada s djecom.

- Presudama kojima se počinjenje spolnog delikta na štetu djeteta kažnjava radom za opće dobro ne utječe se na počinitelja, a najgore od svega je to što se djeci šalje poruka da odraslima doista nije stalo da ih se zaštiti od ovakve vrste nasilja - smatra pravobraniteljica i predlaže da se u čl. 55. Kaznenog zakona, koji regulira rad za opće dobro, propiše da se rad za opće dobro ne može izreći za počinjenje seksualnog delikta, a da se u članak 71, koji propisuje zabranu određene djelatnosti ili dužnosti, propiše obveza izricanja zabrane djelatnosti kojima se dolazi u redoviti kontakt s djecom pri izricanju presude.

- Samo na taj način spriječit će se da osuđeni počinitelji spolnog nasilja nad djetetom dolaze u redoviti kontakt s djecom u okviru sustava odgoja i obrazovanja, sporta, zdravstva, socijalne skrbi i sličnog te ih time izlažu riziku da postanu žrtve seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja - objašnjava pravobraniteljica. Također predlaže i izmjenu članka 76 kako bi se omogućilo izricanje zaštitnog nadzora neovisno o visini izrečene kazne te njegovo automatsko provođenje nakon puštanja iz zatvora počinitelja seksualnog delikta, osim ako sud izričito navede da nije potreban zaštitni nadzor.

Nužni postupci

U praksi se, upozorava pravobraniteljica, sve češće događa da roditelji odbijaju preventivne i dijagnostičke postupke te liječenje djeteta koje liječnici smatraju nužnim, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje zdravstvenih prava djeteta.

- Kako u takvim slučajevima nerijetko druge metode uvjeravanja i prisile roditelja ne daju rezultate, prijetnja kaznenim progonom ponekad predstavlja jedini put da se osigura pravo djeteta na zdravstvenu uslugu koja mu je potrebna kako bi se djetetu pružilo pravo na uživanje najviše moguće razine zdravlja - objašnjava pravobraniteljica i predlaže izmjene članka 177, koji propisuje kaznu do tri godine zatvora za roditelje koji grubo zanemaruju dužnost podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta, na način da se tu izrijekom navede i grubo zanemarivanje brige o zdravlju djeteta.

Kako nam je dodatno objasnila, kao kazneno djelo treba tretirati “svako zanemarivanje skrbi o zdravlju djeteta, uključujući uskraćivanje cijepljenja za koje ne postoje kontraindikacije”. Necijepljenje je sada prekršaj, a kazne su novčane - maksimalno 2000 kuna.

Spomenuti članak zakona sada propisuje kazneni progon roditelja koji grubo zanemaruju svoje dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta.

- U praksi se kazneni postupci ne pokreću zbog dosljednog tumačenja odredbe čl. 177. u kojem se izričito ne navodi zanemarivanje brige o zdravlju djeteta kao povreda djetetovih prava. Stoga predlažemo da se u tom smjeru izmijeni ova odredba kako bi se izbjegle nedoumice u tumačenju propisa - ističe.

Predlaže i da se u slučaju spolnog uznemiravanja djeteta kazneni progon provodi po službenoj dužnosti.

- Spolna ponašanja koja dijete dovode u neugodan i ponižavajući položaj, poput neprimjerene seksualne primjedbe, širenja seksualnih glasina, pokazivanja uvredljivog vizualnog materijala, neželjenog fizičkog kontakta i sličnog, počinjena od osobe prema kojoj je dijete u odnosu zavisnosti ili zloupotrebom odnosa u provođenju odgojno-obrazovne, sportske, umjetničke ili neke druge djelatnosti, trebaju se progoniti po službenoj dužnosti - smatra.