'ZAUSTAVLJANJE POSTUPAKA PREDSTEČAJNE NAGODBE IMALO BI NEGATIVNE POSLJEDICE PO GOSPODARSTVO' HGK o pravnoj nesigurnosti

ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora (HGK) smatra da bi zaustavljanje postupaka predstečajnih nagodbi imalo negativne posljedice za gospodarstvo, otvorio bi se prostor ozbiljnoj pravnoj nesigurnosti i mogućoj ugroženosti desetaka tisuća radnih mjesta, objavili su danas iz HGK u svom stavu o problemima u provedbi predstečajne nagodbe.

Iz HGK upozoravaju kako je osobito složeno pitanje učinaka i posljedica otvaranja pitanja ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za tvrtke koje su taj proces okončale što bi moglo dovesti u pitanje daljnju realizaciju već dogovorenih rješenja u okviru pojedinih predstečajnih nagodbi.

Stoga ističu kako je od ključne važnosti hitno reagirati na novostvorenu situaciju kako se preokupiranjem oko pojedinih pravnih formulacija ne bi dovele u pitanje osnovne pozitivne intencije ovog zakona i dosadašnji napori u njegovoj provedbi.

Hrvatska gospodarska komora, navodi se, podržala je donošenje ovog zakona, ocjenjujući ga neophodnim za financijsku konsolidaciju niza tvrtki u teškoćama, zbog čega smatra da bi zaustavljanje postupaka predstečajne nagodbe imalo negativne posljedice za gospodarstvo.

Time bi se, upozoravaju iz Komore, otvorio prostor ozbiljnoj pravnoj nesigurnosti koji bi onemogućio zaključivanje postupaka koji su u tijeku, ali i otvaranje novih predstečajnih nagodbi, koje su mnogim tvrtkama u ozbiljnim poslovnim teškoćama jedini mogući model konsolidacije, a time i nastavka poslovanja.

Koliko je to značajno, napominju, govore i podaci o mogućoj ugroženosti desetaka tisuća radnih mjesta iz do sada pokrenutih predstečajnih nagodbi, kao i onih koje su zbog produbljavanja krize i nemogućnosti iznalaženja drugih rješenja pred nužnošću otvaranja tih postupaka.

Iz HGK upozoravaju kako hrvatska ekonomija kontinuirano, sada već petu godinu zaredom, bilježi negativne trendove, što znači da je u dubokoj, za sada, srednjeročnoj gospodarskoj i socijalnoj krizi, s kojom smo ušli u punopravno članstvo EU, dodatno oslabivši ionako lošu gospodarsku poziciju u toj zajednici.

U posljednje četiri godine krize izgubljeno je 11 posto realnog bruto domaćeg proizvoda pri čemu je osobna potrošnja reducirana za 35 posto, a investicije za 11 posto. Volumen industrijske proizvodnje oslabljen je istodobno 16 posto, promet u trgovini na malo 20 posto, građevinarska aktivnost 36 posto, anketna stopa nezaposlenosti porasla je za 7,4 postotnih bodova, stopa aktivnosti pala je za 3,2 postotna boda, vrijednost neizvršenih obveza za plaćanje uvećala se za 130 posto, a broj poslovnih subjekata s blokiranim računima za 29 posto.