SUBVENCIJE NA PLAĆE

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ZATRPAN ZAHTJEVIMA U 10 dana isplaćeno 37.000 tvrtki: 'Radimo sedam dana u dvije smjene, uplaćeno je 412 milijuna kuna'

 
 Bruno Konjević / CROPIX

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ovih je dana zatrpan zahtjevima poduzetnika za isplatu državne subvencije na plaće, prvo u iznosu od 3250 kuna neto po zaposlenom za ožujak, a za travanj će ta potpora iznositi 4000 kuna neto, dok će država na taj iznos uplatiti i doprinose od 1480 kuna pa će ukupna pomoć svakom radniku iznositi 5480 kuna bruto (porez i doprinosi ne plaćaju se do osobnog odbitka od 4000 kuna).

Neki poduzetnici su već primili uplate, a mnogi od njih ostali su pozitivno iznenađeni kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje tako brzo obradio zahtjeve i već uplatio subvencije. Kriza s koronavirusom, koja je pogodila cijeli svijet, očito je sa sobom donijela i nešto dobro - digitalizaciju preko noći i ubrzanje rada pojedinih državnih i javnih službi.

420.000 radnika

Hrvatski zavod za zapošljavanje tako je od 23. ožujka do jučer zaprimio ukupno više od 73.000 zahtjeva za korištenje potpore za poduzetnike u djelatnostima pogođenima koronavirusom, s ciljem očuvanja radnih mjesta, a tim je zahtjevima obuhvaćeno oko 420.000 radnika.

- Prve isplate krenule su još 25. ožujka i dosad je isplaćeno više od 412 milijuna kuna za oko 37 tisuća poslodavaca. Iako je propisani rok za isplatu potpore 15. u mjesecu za prethodni mjesec, vjerujem da će se sredstva isplatiti i ranije, posebno ako uzmemo u obzir da su idući vikend uskrsni blagdani - pojašnjava ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.

Početne projekcije koje je radilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava govore da će mjeru koristiti između 400 i 500 tisuća radnika, a sadašnje brojke nakon dva tjedna podnošenja prijava, kaže Lončar, upućuju na to da bi se mogli kretati u tim brojkama.

- No, teško je u ovom trenutku dati konačnu procjenu s obzirom na epidemiološko stanje u državi i nepredvidive okolnosti zbog trajanja krize prouzročene koronavirusom, ali spremni smo i na 600 tisuća korisnika - kaže ravnatelj HZZ-a Ante Lončar.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava za ovu će mjeru prenamijeniti oko 100 milijuna eura postojećih sredstava iz Europskog socijalnog fonda, a ostatak će se financirati iz proračuna. Za mjeru se predviđa ukupno oko 8,5 milijardi kuna u tri mjeseca.

A kako im je uspjelo tako brzo odraditi zahtjeve i već isplatiti subvencije?

Zbog novonastale situacije prouzročene koronavirusom HZZ je u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava organizirao zaprimanje zahtjeva online putem posebne web stranice https://mjera-orm.hzz.hr/ocuvanje-radnih-mjesta/, elektroničkom poštom te u područnim službama i uredima prema sjedištu poslodavca, vodeći pritom računa o zdravlju korisnika, ali i zaposlenika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Također, korisnici su upućeni da urede Zavoda posjećuju samo u slučaju nužde te da koriste alternativne kanale za komunikaciju sa Zavodom kako bi ograničili širenje infekcije koronavirusom.

Posebna organizacija

- Ukupno na zahtjevima radi 500 djelatnika Zavoda i uveden je dvosmjenski rad od 7 do 21 sat od ponedjeljka do nedjelje, vodeći pritom računa o zdravlju radnika i osiguravajući njihovu zaštitu. Dio djelatnika Zavoda radi od kuće, a uspostavljen je i pozivni centar 01/6444 000 čije je radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati - pojašnjava Lončar.

Hrvatski zavod za zapošljavanje je, dodaje, uvažavajući novonastalu gospodarsku situaciju prilagodio postupanje u obradi zahtjeva sa željom da bude pouzdan, otvoren i iskren poslovni partner svim svojim korisnicima koji im se mogu obratiti s punim povjerenjem.

- Na taj način Zavod preuzima i ispunjava svoju ugovornu obvezu, a sve s ciljem ispunjenja gospodarske svrhe, odnosno očuvanja radnih mjesta. Cilj je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje isplatiti do 10. travnja sve zahtjeve koji su pristigli. Djelatnici Zavoda svjesni su svoje odgovornosti te velikog društvenog i gospodarskog značaja provedbe mjere u ovoj teškoj situaciji bez čijeg nesebičnog zalaganja realizacija sigurno ne bi bila moguća - zaključuje Lončar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 16:26