‘Zbog korona mjera imamo 30% više malih pacijenata. Posljedice su tjeskoba, nemir, zatvorenost, promjena ponašanja...‘

Prošlog tjedna pratili smo veliki uspjeh liječnika iz Dječje bolnice u Klaićevoj koji su nakon čak 16 operacija uspjeli spasiti život malene djevojčice koja je imala samo dva posto šanse da preživi s obzirom na težinu ozljeda, javlja N1. O Klinici za dječje bolesti Zagreb u Novom danu televizije N1 govorio je ravnatelj Klinike Goran Roić.

- Moram zahvaliti svim medicinskim djelatnostima, unatoč svim ovim okolnostima, ne samo covida, nego i potresa koji je na bolnicu ostavio veliki trag, sve se medicinske djelatnosti odvijaju i dalje. I ovaj zadnji uspjeh s malom Anđelom koja je došla pred više do pet mjeseci s izuzetno teškim ozljedama šest organskih sustava, ali hvala bogu, završilo je tako da je otpuštena kući kao zdravo dijete, rekao je Roić.

Kaže da Klinika ide u korak sa stupnjem razvoja europske i svjetske medicine.

- Naš problem je problem daljnjeg razvoja, znate za projekt Nacionalne dječje bolncie. U Klaićevoj smo kontinuirano od 1951., napravila je svoju veliku misiju i mogu reći da je postala brend, no jednostavno smo prerasli kapacitete same bolnice i infrastrukturne kapacitete. Mislim da je jedino rješenje, jedini način kvalitetnog daljnjeg rada, razvoj nove Nacionalne dječje bolnice, rekao je Roić.

Nova bolnica u Blatu trebala bi biti dovršena 2028. Projekt je to o kojem se dugo priča.

- Godinama se priča o planu i potrebi. Završena je opsežna sutdija izvodljivosti koja je pretpostavka za sve daljnje korake. Sve ovisi o nama, sinergiji grada i države i čitave društvene zajednice da privhati taj model i da ta bolnica postane realnost, kaže Roić.

Kada je u pitanju covid, iako djeca obično budu asimptomatska ili imaju blažu kliničku sliku, Roić ističe da ne treba ignorirati covid kod djece. Mnogi roditelji pak dvoje cijepiti svoje dijete ili ne.

- Stav HZJZ-a i struke je da se podupire cijepljenje i u tim dobnim skupinama, posebno kod kroničnih bolesnika, kod onih koji imaju rizične faktore, kod djece koja žive u zajednici i ne mogu se izolirati od drugih članova obitelji koji su rizični ili imunokompromitirani. Ako gledamo s javnozdravstvenog epidemiološkog aspekta, djece kao mogući rezervoar širenja infekcije, treba sagledati i utjecaj cijepeljenja te populacije na suzbijanje epidemije, rekao je Roić.

Imaju li djeca koja zbog covida završe u bolnice trajnije posljedice?

- Još uvijek ne znamo sve činjenice o mogućim kasnijim komplikacijama. Ima sada naznaka da ima nekih posljedica na zdravlje koje zahtijevaju i daljnje praćenje i zdravstvenu skrb. No htio bih istaknuti, naš zavod za psihijatriju i psihološku medicinu, mi smo 30-ak posto više pacijenata imali u ovom periodu. Očito su uvjeti života i rada koje nosi covid ostavili posljedice ne samo na fizičko zdravlje, nego i psihu djeteta. Općenito su to tjeskoba, nemir, zatvorenost, promjena ponašanja u odnosu na ranije... Dugo je sve ovo trajalo, logično je da je ostavilo posljedice, odgovorio je Roić.