Zbog krize smo lani ugasili 1,2 milijuna mobitela

Hrvati, koji su sa 1,4 mobitela po stanovniku bili među rekorderima u Europi (apsolutni su rekorderi Crnogorci sa 2,2 mobitela po stanovniku), u kriznim su vremenima bili prisiljeni odreći se tolikog luksuza: lani je u Hrvatskoj trajno ugašen čak svaki peti mobitel!

Nema objašnjenja

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku , u Hrvatskoj je 2010. bilo aktivno nevjerojatnih 6,362.106 mobilnih telefona, da bi ih 2011. bilo čak 1,2 milijuna manje. To je prva godina u kojoj je zabilježen pad broja mobilnih uređaja, i to za vrtoglavih 20 posto, što nas je vratilo gotovo na razinu iz 2007. U telekomunikacijskim tvrtkama ne znaju objasniti ovakav pad.

- Naše godišnje izvješće za 2011. ukazuje na pad broja korisnika, ali taj je pad minimalan, pa mi je teško komentirati ove brojke bez da stručnjaci DZS-a jasno objasne o čemu se radi - kaže Maja Weber, glasnogovornica HT-a. U njihovu izvješću doista stoji podatak da im je broj korisnika pao za - 0,8 posto. Međutim, stručnjaci za mobilnu telefoniju ne čude se podacima.

- Velik je broj korisnika imao po dva i tri mobitela, za svakog operatera po jednog, kako bi što jeftinije razgovarali u svakoj pojedinoj mreži. Međutim, zbog krize su se morali odreći takvih navika, a operateri su ih svojim kampanjama slijedili u stopu i ponudili nevjerojatne tarife kojima se omogućava razgovor u svim mrežama po istoj cijeni. Krenula je sumanuta trka operatera koji su dozvoljavali i neograničeno pričanje prema svim mrežama. Korisnicima se jednostavno više nije isplatilo nositi tri mobitela - objašnjava stručnjak dobro upućen u poslovanje mobilnih operatera. No, ističe, to ne znači da su ljudi počeli manje pričati: iako štede i paze mnogo više nego dosad, nisu se odrekli razgovaranja. Potvrđuju to i statistički podaci o milijunima minuta potrošenim u razgovoru na mobitel. Ta je brojka lani narasla, sa 5,94 milijuna u 2010. godini na 6,17 milijuna minuta u 2011. godini.

Najveći pad broja korisnika zabilježen je među pretplatnicima, odnosno onima koji su naknadno (postpaid) plaćali potrošeno. Njihov je broj pao za nevjerojatnih 38,5 posto, sa 3,2 milijuna na manje od dva milijuna.

Problem pretplata

- U prvom redu, korisnicima koji mobitel koriste za razgovor i slanje SMS poruka - a takvih je među privatnim osobama najviše - prepaid opcija je u svakom slučaju jeftinija od pretplate.

Osim toga, kod nas, za razliku od ostalih zemalja, još nije počela registracija prepaid korisnika, pa im kupovanje bonova nudi svojevrsnu anonimnost, koju korisnici vole - kaže naš sugovornik. No, ističe, prema njegovu je mišljenju glavni razlog tako drastičnom padu broja pretplata taj što su većinu pretplatnika zapravo činile tvrtke, koje su koristile veći broj pretplata i omogućavale besplatne razgovore među svojim zaposlenicima.

Pad poslanih poruka

- Kao što svakodnevno svjedočimo, mnoge su tvrtke otišle u stečaj i propadaju, čime se automatski gase i pretplate. Mnoge od onih koje i dalje posluju, u sklopu opće štednje, ukidaju službene mobitele zaposlenicima i također otkazuju pretplate - objašnjava.

Veliki je pad zabilježen i u broju poslanih SMS poruka, što je Hrvatima donedavno bio jedan od najdražih načina komunikacije. Broj poslanih poruka pao je s nešto više od tri milijuna tijekom 2010. na 2,4 milijuna tijekom prošle godine, odnosno za 20-ak posto. Taj podatak naše sugovornike najmanje iznenađuje. - To je normalan slijed tehnološkog razvoja. Naime, sve više ljudi ima smartphone, pa više ne koriste SMS poruke, nego komuniciraju mailom, što im je besplatno. Također su sve popularnije i aplikacije za besplatnu razmjenu podataka - kaže naš sugovornik. Ističe da su SMS-ovi operaterima donedavno donosili najveću zaradu, iako, primjerice, na istoku nikada nisu zaživjeli: tamo ih je davno pretekao e-mail.

Hrvatska kućanstva

Očekivano, i lani je narastao broj priključaka širokopojasnog interneta, i to za 43 posto, pa je u Hrvatskoj na kraju 2011. bilo 1,15 milijuna takvih priključaka. Iako broj priključaka redovito raste, Hrvatska je još pri dnu europskih zemalja. Prema Eurostatovim podacima, manje od 60 posto hrvatskih kućanstava ima pristup Internetu, dok je, recimo, u nordijskim zemljama taj postotak veći od 90.