Zbog manjih poreza gradovi tonu u minus: Zagrebu 2021. rupa od 1,5 mlrd., Rijeci 110 milijuna...

Za iduću godinu najavljeno smanjenje oporezivanja dohotka građana proračun Grada Zagreba “olakšat” će za najmanje 800 milijuna kuna, doznajemo u Uredu za financije Grada Zagreba.

- Ukidanjem poreza na nekretnine i novom izmjenom poreznih stopa, Grad Zagreb bi izgubio više od 1,1 milijardu kuna poreznih prihoda, što uz iznos gubitka koji proizlazi kroz povrat poreza mladima kroz poreznu prijavu dovodi do iznosa većeg od 1,5 milijardi kuna! - navode u Gradskom uredu za financije, čije se računice poklapaju s podacima Udruge gradova prema kojima će najavljeno smanjenje stopa poreza na dohodak s 36 na 30 i s 24 na 20 posto te ukidanje poreza na nekretnine, u idućoj godini proračune svih gradova i općina u zemlji umanjiti za tri milijarde kuna prihoda.

Zagreb će u tom “kresanju” podnijeti najveći teret zbog svoje veličine i proračuna od 11,5 milijardi kuna te će državi osigurati praktički svaku drugu kunu najavljenih poreznih olakšica za iduću godinu. Sve to, napominju u hrvatskoj metropoli, nakon što je odlukom države iz poreza građana Zagreba već odvojeno 10,1 milijardu kuna pomoći drugim gradovima i općinama u zemlji.
- Grad Zagreb zadržava 83 posto prihoda od poreza na dohodak prikupljenih na svom području, a sa 17 posto prihoda od poreza na dohodak sudjeluje u financiranju sustava fiskalnog izravnanja. Građani Zagreba su s te osnove prethodnih 13 godina, od 2007. do 2019., za druge gradove i općine izdvojili više od 10,1 milijardu kuna - napominju u Uredu za financije grada Zagreba.

I drugi veliki gradovi u zemlji, kako doznajemo, računaju, razmjerno veličini njihovih proračuna, na značajna smanjenja prihoda u idućoj godini zbog smanjenja poreznih stopa na dohodak.

Prve procjene

- Temeljem najavljenih izmjena Zakona o porezu na dohodak prve okvirne procjene pokazuju da bi projicirani gubitak na godišnjoj razini za Grad Rijeku po osnovi smanjenja prihoda od poreza i prireza na dohodak u 2021. iznosio otprilike 50 milijuna kuna - kaže nam Gordana Brkić Žagar, iz odjela za odnose s medijima Grada Rijeke. U gradskoj upravi Rijeke raspolažu i s procjenom da će njihovi prihod zbog ukidanja poreza na promet nekretninama pasti 30 milijuna kuna, a zbog stupanja na snagu poreznih olakšica za mlade dodatnih 30 milijuna kuna. Sve skupa, porezni prihodi Rijeke mogli bi nagodinu biti ‘kraći’ za 110 milijuna kuna što na ukupni proračun grada na Rječini od 1,3 milijarde kuna nije zanemariv iznos.

U Dubrovniku računaju s 40 milijuna kuna manjim proračunskim prihodom u idućoj godini. No, više od samih brojki smanjivanja prihoda, kako kažu, zabrinjava ih trenutak u kojem se to događa.

Cilj politike

- Vrijeme u kojem bi porezne izmjene trebale stupiti na snagu dolazi u trenutku kada će se Grad Dubrovnik boriti za preživljavanje. Stoga nikako izmjene ne možemo pozdraviti u dijelu koji se odnosi na porez na promet nekretninama - kaže nam zamjenica pročelnice upravnog odjela za poslove gradonačelnika Dubrovnika Ivana Brnin. U dubrovačkoj gradskoj upravi smatraju kako se porez na promet nekretninama ne bi trebao ukidati za sve vlasnike nekretnina.

- Cilj porezne politike s jedne strane bi bilo rasterećenje građana, ali s druge strane i jačanje jedinica lokalne samouprave. Konstantnim smanjenjem prihoda jedinice lokalne se samouprave dovode u još težu situaciju te će se gradonačelnik Dubrovnika kroz prvo čitanje jednog, ali i drugog Zakona boriti za interese Grada Dubrovnika i njegovih građana - poručila nam je Ivana Brnin.

Pulski gradonačelnik Boris Miletić tvrdi da će Pula najavljenim izmjenama poreza na dohodak izgubiti oko 18 milijuna kuna što, podvukao je, predstavlja oko 10 posto prihoda proračuna.

- Prihod od poreza na promet nekretninama Pula ostvaruje u godišnjem iznosu između 15 i 16 milijuna kuna ili osam posto nenamjenskih izvornih prihoda proračuna. Razvidno je da se i tu naravno radi o značajnim prihodima koji će uvelike utjecati na gradski proračun – komentira Miletić.

U gradskoj upravi Varaždina računaju s najmanje 20 milijuna kuna manjim proračunskim prihodima zbog tih poreznih izmjena,.
Za razliku od zagrebačke, riječke, dubrovačke, varaždinske i pulske gradske uprave koje već imaju procjene što će se događati s njihovim prihodima kada nastupe najavljene porezne izmjene, u gradskoj upravi Osijeka još čekaju, kako kažu, razvoj situacije oko utjecaja koronavirusa i poreznih izmjena na njihove prihode.

- S obzirom na neizvjesnu situaciju oko trajanja pandemije Covid-19 virusa te njezin utjecaj na naše prihode, u ovome trenutku nismo u mogućnosti izlaziti s projekcijama prihoda za sljedeću godinu. Očekujemo od Vlade RH odgovorno ponašanje prema gradovima, te dugoročnije kompenzacijske mjere - poručeno nam je iz osječke gradske uprave.

Iako će se uprave tih hrvatskih gradova na godinu suočiti sa značajnim smanjenjem prihoda u nijednoj, kako nam je poručeno, ne razmišljaju o dizanju stope prireza na dohodak.

Alternativni izvor

- Povećanje prireza u ovom trenutku niti ne razmatramo u Gradu Varaždinu jer bismo čak i povećanjem do maksimalno dozvoljene stope prireza nadoknadili samo manji dio izgubljenih prihoda - napominju u Gradskom vijeću Varaždina.
Rješenje za manjkove u proračunima, prema očitovanjima gradskih uprava, treba biti drugačija raspodjela poreznih prihoda između središnje i lokalne države.

- Jedna od potencijalnih mjera mogla bi biti mogućnost spuštanja dijela poreza na dobit ostvarenog na području Grada, s državne razine na razinu Grada - predlažu u Uredu za financije grada Zagreba. U upravi metropole predlažu i da se kompletan porezni prihod od dohotka građana ostavi na području na kojem ti građani imaju prijavljeno prebivalište i s pravom očekuju da za plaćeni porez imaju i odgovarajuću uslugu.

- Ako se želi sačuvati normalno funkcioniranje jedinica lokalne samouprave koje proizlazi iz Ustava i Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Vlada RH će morati pronaći alternativni izvor poreznih prihoda za gradove - poručuju iz gradske uprave Rijeke. Rješenje, smatraju u Rijeci, postoji u preraspodjeli udjela za fiskalno izravnanje od 17 posto prihoda od poreza na dohodak ili u preraspodjeli dijela poreza na dodanu vrijednost.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je Udruzi gradova da će u rujnu izaći s prijedlogom kompenzacijskih mjera.