TALIJANI SLAVE

‘Zbog ovih poteza Hrvatske vraćaju nam se turisti, a ostaju i naši ljudi. Grazie Croazia!‘

‘Već sada bilježimo progresivnu migraciju turista prema našoj obali. Kupac koji se odluči za Hrvatsku, uostalom, ne razlikuje se puno od onog koji ide u Veneto!‘

Turistice na hrvatskolj obali Jadrana

 Tonci Plazibat/Cropix

Talijanski portali, tekst o poskupljenjima u hrvatskom turizmu koji je izišao u “Corriere della Sera” prenose s naslovom “Grazie Croazia” (“Hvala Hrvatska”) i “slave” poskupljenja hrvatskog turizma.

Talijani u svom tekstu kažu da je uvođenje eura u Hrvatsku od 1. siječnja ove godine dovelo do sličnog fenomena koji je u Italiji bio prije 20-ak godina, kada je Italija uvodila euro. Tada su Talijani uveli “jednadžbu” po kojoj je “tisuću lira jednako jednom euru”, a eto po Talijanima se ta “jednadžba” ponavlja i više od 20 godina kasnije u Hrvatskoj.

Cijene su, po Talijanima, u Hrvatskoj toliko skočile da su na “čizmi” uvidjeli da im se vraćaju turisti, pa i na Veneto-furlansko-julijansku obalu.

‘Tempi passati‘

- Situacija se brzo mijenja - objašnjava Giancarlo Reverenna, predsjednik Fiaveta za Veneto (predsjednik talijanskih turističkih agencija za Veneto), napominjući da su cijene u Hrvatskoj prije bile i do 15 posto niže u odnosu na Italiju, zbog čega su Talijani prije u većem broju ljetovali u Hrvatskoj.

Sada više slučaj nije takav, a Talijani ga potkrepljuju i nekim brojkama.

Tako navode da je u Hrvatskoj hrani i bezalkoholnim pićima cijena skočila za 19,2 posto, restorani i hoteli poskupjeli su za 17 posto, smještaj i režije za 16,5 posto, te prijevoz za 13,3 posto. Po Talijanima čak ležaljke i suncobrani na najpoznatijim plažama u Hrvatskoj koštaju najmanje 40 eura dnevno, u usporedbi s 25 ili 30 eura prošle godine. Ugostiteljske usluge, koje su u prosjeku porasle od gotovo 20 posto, ponegdje su dosegle i skok od 43 posto.

Talijani su prije u Hrvatsku dolazili jeftinije ljetovati nego u Italiji ili nekim drugim mediteranskim državama. Sada kažu da su to “tempi passati” (prošla vremena) i navode da ako je predjelo i prvo jelo prije u Hrvatskoj koštalo 25 eura, sada to iznosi 40 eura i više.

- Troškovi prijevoza su porasli za 30-40 posto - dodaje Reverenna - i više nije situacija kao prije, s tim da Hrvatska više ne može igrati na kartu “mali troškovi i lijepo more”. Već sada bilježimo progresivnu migraciju turista prema našoj obali. Kupac koji se odluči za Hrvatsku, uostalom, ne razlikuje se puno od onog koji ide u Veneto. Tako da vjerujem da bi se u sljedećih nekoliko godina turistički tokovi, počevši od Njemačke i Austrije, mogli vratiti na Veneto i Friuli, kaže Reverenna.

To je koncept koji dijeli i Massimiliano Schiavon, predsjednik talijanske udruge hotela.

- Hrvatska je – objašnjava – vrlo tražena na njemačkom i austrijskom tržištu. Mi, međutim, možemo ponuditi bolju vrijednost za novac, za istu cijenu, u smislu usluga. Veneto i Hrvatska rade na istom tipu tržišta, a rastući troškovi kod naših susjeda znatno nam pomažu.

Naše su plaže prikladnije za obitelji, dok publika koja bira hrvatsku obalu vjerojatno traži lijepo more, iako zna da će u većini slučajeva pronaći kamen, a ne pijesak. Na kraju bih rekao da smo naučili zadržati Talijane kod kuće, sada pokušajmo ne dopustiti im da ponovno pobjegnu, rekao je Schiavone.

Uvođenje eura

O problemu smo porazgovarali i s Reom Karninčić, Splićankom s milanskom adresom, vlasnicom turističke agencije “Solo Croazia”, koja je u najbolja vremena znala iz Italije u turističkoj sezoni dovesti i do deset tisuća turista.

- Još sam prijašnjih godina govorila i opominjala da će povećanje cijena usluga u Hrvatskoj odvratiti turiste od Hrvatske. Mi smo prije bili jeftiniji i privlačili smo ljude zbog toga, no servis nam je bio lošiji nego u Italiji, kao što je i danas. Što se onda dogodilo?

Mi smo se, za razliku od Grčke, Italije, Francuske, Turske..., u pandemiji COVID-a otvorili i tako smo privukli turiste, jer smo se isprofilirali kao sigurna destinacija. I tada smo se ponadali da ćemo drugim državama preoteti turiste i zbog toga smo dijelom povećali cijene. No, očigledno nismo svjesni toga da bezobrazno povećanje cijena i usluga odvraća strane turiste od neke turističke destinacije, u ovom slučaju od Hrvatske, kazuje Karninčić.

Isto tako, Karninčić smatra da je uvođenje eura dijelom pospješilo lošu sliku o poskupljenjima.

- Sada su cijene izražene u eurima, a kako ljudi nisu budale, jasno vide što se događa. Naime, uvođenjem eura strancima je kudikamo lakše utvrditi koliko nešto zaista košta u Hrvatskoj i kada to usporede s cijenama u svojim državama, vide da su cijene u Hrvatskoj veće. Prije smo imali kunu i, vjerujte, turisti često nisu preračunavali kune u eure, to su bili rijetki slučajevi - kazuje Karninčić.

Ostale mediteranske turističke destinacije su jeftinije od Hrvatske.

Riba iz Patagonije

- Destinacije, kao što su sada čak i Italija, ali i Grčka, Španjolska, Turska... su u svakom segmentu jeftinije od Hrvatske, a kod njih je mnogo bolja usluga. Turisti se jako žale na cijene i ne ide im u glavu kako dvije ležaljke sa suncobranom u Bolu na Braču mogu koštati 60 eura, a u Italiji, u Venetu, ta cijena je od 25 do 30 eura.

Prije su ljudi u Hrvatsku dolazili pojesti pravu ribu, a sada plate tri puta veću cijenu, a jedu ribu iz uzgajališta ili lignje iz Patagonije. Nije problem u apartmanizaciji, nego je problem u tome što se turizam jako brzo mijenja, a u Hrvatskoj nema nikakvih novih zakona koji bi regulirali postojeće stanje, zaključuje Rea Karninčić.

Tekst u “Corriere della Sera” jako je loša reklama za hrvatski turizam i naši bi ljudi napokon trebali shvatiti da se u cijene usluga, hrane, pića ili smještaja ne moraju baš ukalkulirati novi automobil za suprugu, zimovanje u Chamonixu, ljetovanje na Maldivima i kupnja još jednog, petog ili šestog apartmančića.

Šokovi i u samoposlugama

Žale se u Bolu strani turisti i na cijene u samoposlugama. Kažu da cijene nisu normalne i ja zaista ne znam kako domaći čovik, koji živi od mirovine u Hrvatskoj ili od plaće, može podnositi takve cijene u samoposlugama.

Država treba hitno intervenirati jer cijene su katastrofalno velike. U Italiji je država siromašnima dodijelila bonus za hranu u iznosu od 382 eura za srpanj ove godine, kazuje Rea Karninčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 11:50