ZBOG RASTA BDP-a POVEĆAT ĆE SE I PLAĆE ZA 240 TISUĆA HRVATA Saznajte tko će sve dobiti povišicu i kolika će ona biti

Potvrde li početkom prosinca detaljni podaci Državnog zavoda za statistiku da je realna stopa rasta BDP-a u trećem tromjesečju iznosila 2,8 posto, od 1. siječnja sljedeće godine učitelji, liječnici, policajci, socijalni radnici, administracija - ukupno 240.000 javnih, državnih i lokalnih službenika - dobit će povišicu od šest posto na osnovnu bruto plaću.

Naime, automatski će se aktivirati sporazumi o osnovici plaće kojima su se Vlada i 15-ak sindikata dogovorili da će osnovica automatski rasti za šest posto - s 5.108,84 kune na 5.415,37 kuna - kad podaci Državnog zavoda za statistiku pokažu da je BDP prosječno rastao za dva ili više posto tijekom dva uzastopna kvartala.

Budući da je u drugom kvartalu ove godine rast iznosio 1,2 posto, a u trećem, prema jučer objavljenim preliminarnim podacima DZS-a, 2,8 posto, prosjek ta dva uzastopna mjeseca iznosi - točno dva posto.

Novca nema

Za plaće javnih, državnih i lokalnih namještenika godišnje se izdvaja oko 30 milijardi proračunskog novca, pa 6-postotno povećanje iziskuje pronalazak dodatnih 1,8 milijardi kuna u proračunu, odnosno oko 150 milijuna kuna mjesečno.

Iako u Vladi tvrde da novca nema, sindikati pak s ovim povećanjem plaća - koje će u najvećem broju slučajeva neto iznositi između 100 i 400 kuna mjesečno na osnovnu plaću - i te kako računaju.

- Iz više smo razloga sretni što je stopa rasta BDP-a 2,8 posto, to je dobra vijest za Hrvatsku - kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Ističe da njihovi članovi očekuju ovo davno dogovoreno povećanje, a podsjeća da je ovo dugoročni sporazum, potpisan 2009. godine, nastao na razumijevanju sindikata koji su se, zbog krize, odrekli već dogovorenog povećanja plaća.

- Vlada bi se pokazala kao doista neozbiljan partner kada bi sada, šest godina poslije, tražila ponovne ustupke - kaže Kuhar.

Potpisala Kosor

Osnovni sporazum o osnovici za plaće javnih te državnih i lokalnih službenika potpisala je Jadranka Kosor u ime tadašnje HDZ-ove Vlade još 2006. godine. U to doba prosječna plaća u javnom sektoru zaostajala je 18 posto za plaćama u poduzećima u državnom vlasništvu. Sindikati su tražili izjednačenje i Sporazumom dobili obećanje Vlade da će im kroz sljedeće tri godine plaće rasti svake godine po šest posto. Vlada je ispunjavala obaveze 2007., 2008. i u prvom kvartalu 2009. godine, no u travnju 2009., zbog sve praznijeg proračuna, uredbom je vratila osnovicu na razinu iz 2008. Nakon maratonskih pregovora, sindikati su, zbog krize, pristali odgoditi obećano povećanje od 6 posto do vremena kad BDP bude dva uzastopna kvartala rastao prosječno dva ili više posto. Tada su vjerovali da će se to dogoditi najkasnije do kraja 2010. godine, no dogodilo se tek sada.

Sindikati javnih službi dodatno su učvrstili taj sporazum 2011. godine izmjenama kojima su oduzeli Vladi mogućnost da uredbom smanjuje osnovicu te ukinuli mogućnost jednostranog ukidanja Sporazuma. Taj je sporazum potpisan uoči parlamentarnih izbora, dva dana prije nego što je dužnost preuzela tehnička Vlada. No, vrlo sličan sporazum u kolovozu 2012., kad je na vlasti već bila Kukuriku koalicija, potpisan je i sa sindikatima državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Nema raskida

- Sada nam na naplatu dolaze ti HDZ-ovi sporazumi s odgođenom primjenom. Sporazum je vrlo jasan: ako imamo takav rast, plaće rastu automatizmom, a ako imamo pad BDP-a, nema automatizma. Mi smo detaljno analizirali sporazume i ne postoji način da ih raskinemo. A ako ne isplatimo plaće po novoj osnovici, riskiramo tužbe za koje pravni eksperti bez sumnje kažu da ćemo ih izgubiti - kaže Mrsić.

Prema sporazumima za javne službenike, bruto osnovica raste već “za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku” ukažu na dogovoreni rast, što bi značilo da bi već plaće isplaćene u prosincu trebale biti uvećane. No, budući da će detaljni rezultati biti objavljeni 4. prosinca, povišica se očekuje u siječnju.