SPORNI KREDITI

Zbog ‘švicarca‘ je već podignuto 40.000 tužbi protiv banaka, sutra je za to zadnja prilika

Samo do sada zbog kredita u ‘švicarcima‘ podneseno je 40.000 tužbi, Vrhovni sud još nije donio stav

Prosvjed udruge Franak/ilustracija

 Davor Pongracic/Cropix

Od 2019. do danas na hrvatskim sudovima podignuto je oko 40.000 tužbi vezanih za kredite u švicarskim francima. Budući da je 13. lipnja zadnji dan kada potrošači mogu tužiti banke jer već sutradan nastupa zastara, izvjesno je da je to i konačni broj.

Premda se ne vodi zasebna evidencija za "švicarce", Ministarstvo pravosuđa i uprave je putem sustava e-Spis prikupilo podatke o tužbama vođenim pod šiframa koje se odnose na utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu i zahtjeve za isplatu preplaćene kamate, dakle razlike između ugovorene i stvarno plaćene kamate, te na tužbe u kojima se traže isplate zbog preplaćenih kamata.

Nedvojbeno je da su posrijedi tužbe potrošača koji su zbog kredita u švicarskim francima pali u dužničko ropstvo. Potrošači su na sudovima već dokazali da su odredbe iz ugovora o valutnoj klauzuli u "švicarcima" i promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštene i ništetne, ali su ostali sporni oni slučajevi u kojima su se potrošači nakon 2014. odlučili na konverziju kredita u eurske. U takvim slučajevima potrošači su također tužili banke tražeći povrat preplaćenog, ali sudovi su donosili različite odluke.

Općinski građanski sud u Zagrebu se u listopadu 2020. povodom dilema oko konvertiranih kredita obratio Sudu EU, a 2021. održana je sjednica svih sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda s predsjednicima županijskih sudova na kojoj je odlučeno da će se pričekati pravno shvaćanje suda u Luxembourgu. Međutim, Sud EU je u svibnju prošle godine, odlučujući o pravu na obeštećenje po preplaćenim kamatama i valutnoj klauzuli za kredite nakon provedene konverzije, zaključio da takvi krediti ne spadaju pod direktivu o zaštiti potrošača čime je loptica vraćena Vrhovnom sudu.

Najgore je, međutim, što su na Vrhovnom sudu tri različita vijeća koja su odlučivala povodom žalbi u ovim predmetima donijela tri različite odluke. Do danas nisu ujednačili stav, što potrošače koji su konvertirali kredite drži u neizvjesnosti, a ne treba isključiti ni da je to kod nekih utjecalo na donošenje odluke da ne tuže banke.

Tri odluke

Prošlo je, međutim, nezapaženo da je prošli ponedjeljak Europski sud u Luxembourgu održao ročište u predmetu koji se odnosi na hrvatske propise o ujednačavanju sudske prakse, konkretno odredbe Zakona o sudovima i Sudskog poslovnika. Kako su "švicarci" zapeli upravo u postupku ujednačavanja sudske prakse, izvjesno je da će se odluka suda u Luxembourgu o tome je li način na koji hrvatski sudovi ujednačavaju praksu u skladu s pravom EU reflektirati i na slučajeve tužbi protiv banaka.

U spornim predmetima jedno vijeće Vrhovnog suda smatralo je da potrošači koji su konvertirali kredite u eurske trebaju biti obeštećeni kao i oni koji to nisu učinili, drugo je odlučilo da su se s pristankom na konverziju odrekli bilo kakvih zahtjeva prema bankama, a treće vijeće bilo je stava da ovi potrošači imaju pravo na obeštećenje za promjenjivu kamatnu stopu, ali ne i za valutnu klauzulu.

Služba za evidenciju sudske prakse na Vrhovnom sudu sve je tri odluke vratila vijećima na ponovno postupanje, ali su vijeća opet jednako odlučila. Problem se, kako to propisi i nalažu, pokušao riješiti sazivanjem sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda na kojoj se raspravljalo o sve tri odluke. Sjednica se održala lani krajem prosinca, ali je završila fijaskom jer se oko glavne stvari - pitanja imaju li potrošači koji su konvertirali kredite pravo na obeštećenje zbog nepoštenih ugovora o valutnoj klauzuli i promjenjivim kamatnim stopama ili su s konverzijom izgubili pravo na obeštećenje, nije zauzeo stav.

Usvajanje primjedbe

U veljači ove godine predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić je izjavio kako je proces odlučivanja na Vrhovnom sudu još u tijeku.

- Mišljenje Građanskog odjela koje je dobilo većinu nije prošlo odjel evidencije jer je odjel stavio primjedbe. Sad moramo vidjeti hoće li suci usvojiti te primjedbe ili će ustrajati na svome - kazao je tada Dobronić. Međutim, do danas Vrhovni sud nije donio usuglašen stav, što znači da potrošači koji su konvertirali kredite ne mogu procijeniti koliko im je izvjestan uspjeh na sudu ako podignu tužbe.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave kontinuirano se podnose tužbe protiv banaka, a u posljednjih je šest mjeseci podignuto 6000 tužbi, što govori o broju potrošača koji su unatoč neizvjesnosti i riziku odlučili krenuti u pravnu bitku protiv banaka.

Denis Smajo, aktivist i savjetnik udruge Potrošač koji je godinama bio aktivan u udruzi Franak, kaže da ga je dio sudaca razočarao, ali očekuje da će sud uskoro ispraviti nepravdu i donijeti zaključak da i ljudi koji su napravili konverziju imaju pravo na obeštećenje jer bi jedino to, ističe, bilo pravedno i u skladu s praksom suda EU koji potrošača stavlja na prvo mjesto.

Povlačenje tužbe

- Osobno sam podigao tužbu, za druge ne mogu odlučiti, no budući da je u igri veliki novac koji je opljačkan, smatram kako svi trebaju podići tužbe i onda pratiti razvoj situacije. Ako se stvari počnu negativno razvijati, uvijek mogu povući tužbu uz minimalne troškove. Znamo da se po novom zakonu ne plaćaju pristojbe za podizanje tužbi, što dodatno ide u prilog mom stavu da treba tužiti - kaže Smajo, napominjući da to što sudovi nisu prebrzi, a još su ih usporili štrajkovi, sada može ići u prilog potrošačima, ali upozorava da 14. lipnja nastupa zastara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 17:45