NEMA IM SPASA

ZDRAVSTVO OPET U KOLAPSU Bolnice nagomilale 1,2 milijarde kn duga već u prvih devet mjeseci

Iako je Vlada u ovoj godini već sanirala dugove zdravstva sa 3,2 milijarde kuna, rupa u zdravstvenom proračunu bit će oko tri milijarde
Osijek, 051114.Sinisa Varga ministar zdravlja posjetio je KBC Osijek gdje se susreo sa upravom bolnice nakon cega je obisao novu salu za koronarografiju vrijednu 10. milijuna kuna.Na fotografiji: Sinisa Varga ministar zdravlja.Foto: Vlado Kos / Cropix
 Vlado Kos / Cropix / copyrighted

Oko 2,1 milijardu bit će manjak u zdravstvenoj blagajni za ovu godinu, unatoč sanaciji od 3,2 milijarde kuna od koje, istina, 300 milijuna još nije uplaćeno. Bolnice su za devet mjeseci u manjku od 1,098 milijardi kuna, a kad se uključe sve zdravstvene ustanove (domovi zdravlja, hitna medicina...) 1,179 milijardi.

Tome treba dodati još oko 300 milijuna za tri mjeseca poslovanja do kraja godine i 600 milijuna nepodmirenih obveza iz sanacije. Doda li se tom dugu još 850 milijuna duga za neizvršene bolničke obveze u ovoj godini, rupa u zdravstvenom proračunu bit će oko tri milijarde kuna. Nažalost, sanacijom se situacija ne popravlja jer se njome pokrivaju gubici iz ranijih godina, a nedostatni prihodi u tekućoj samo ponovo generiraju rupe u bolničkim blagajnama.

Potvrđuje to i poslovanje bolnica za prvih devet mjeseci 2014. u analizi Udruge poslodavaca u zdravstvu, po kojoj je trenutačni manjak bolničkih blagajni milijardu i 98 milijuna kuna. Po tko zna koji put događa se da “potplaćivanje” zdravstvenog sustava tijekom godine mora rezultirati gubicima jer naprosto u tom slučaju nema dovoljno za lijekove, za hranu, za plaće...

Može li izlazak HZZO-a iz riznice popraviti situaciju, pitaju se i ekonomisti i zdravstveni djelatnici, a iz HZZO-a najavljuju da će bolnice iduće godine ipak imati milijardu kuna više na raspolaganju, što bi trebalo biti dostatno da se anuliraju tekući gubici.

Pomoćnik ravnateljice HZZO-a Davor Katavić kaže da se u idućoj godini očekuju prihodi zdravstva u iznosu od 21.964 milijarde kuna. Iz doprinosa to bi trebalo biti gotovo 18 milijardi, što bi bilo 11 posto više nego ove godine, a iz drugih proračunskih izvora za primjerice neosigurane osobe, kao i za one koje su u zatvoru, još 2,4 milijarde, a prihodi iz posebnih propisa bili bi 1,583 milijarde kuna.

Čak 1,7 milijardi kuna više nego ove godine očekuje se iz doprinosa jer je u međuvremenu stopa vraćena na 15 posto.

Da bi se to postiglo, najavljuje se novi način financiranja bolnica, a to znači da bi unaprijed određeni bolnički limiti otišli u povijest. Odnosno, većina bolničkih usluga plaćala bi se nakon izvršenja.

No, unatoč najavama početkom godine da će bolnice nakon sanacije moći podmirivati sve svoje obveze iz tekućeg limita, pokazalo se kao račun bez krčmara. Naime, limiti koje su dobivale bolnice u ovoj godini bili su u razini prosjeka prošlogodišnjih koji su umanjeni za 17,50 posto u odnosu na 2012. godinu. Da bi se sve dodatno zakompliciralo, pridonijelo je snižavanje cijena usluga bolnicama, a rezultat je bio prošlogodišnjih 650 milijuna i ovogodišnjih 850 milijuna neizvršenih, a plaćenih usluga.

Lani je taj iznos bio otpisan jer bi dugovanja u tom slučaju bila još veća, a ove se to navodno neće dogoditi, već će se obveze iz ove godine prebaciti na sljedeću, što znači da će bolnice ili vraćati novac iz tekućih prihoda ili odraditi više posla.

Zasad poznati gubici potvrđuju da su neki troškovi doslovno zabetonirani i teško ih je smanjiti i uz rigorozniju štednju. Primjerice, podaci pokazuju da se u KBC-u Osijek na plaće troši 89 posto prihoda, a u KBC-u Rijeka 88 posto ili u prosjeku oko 85 posto.

U općoj bolnici u Sisku limit nije dovoljan ni za plaće jer svakog 15. u mjesecu treba imati čak 110 % limita, a slično je u većini općih bolnica. Istina, neki su troškovi zahvaljujući objedinjenoj nabavi ipak pali, poput hrane, sredstava za čišćenje... za 260 milijuna kuna, ali ipak nedovoljno da bolnice ne “proizvode” gubitke jer su prihodi bolničkih ustanova realno manji za 4,5 posto ili 338 milijuna kuna.

Iz EU se može povući 240 milijuna eura

Ministar zdravlja Siniša Varga tvrdi da će izlazak HZZO-a iz riznice i primjena masterplana bolnica omogućiti da se i podigne kvaliteta zdravstvenih usluga jer će se većim dijelom bolnice plaćati prema učinku, a omogućit će se i korištenje sredstava iz EU fondova. Prema procjenama, do 2020. zdravstvo bi moglo bespovratno dobiti, bude li dobrih projekata, oko 240 milijuna eura. Najavljuje također razdvajanje funkcije menadžera bolnice od liječnika. No, budu li prihodi bolnica i dalje u nesrazmjeru s troškovima, teško da će menadžeri moći jamčiti pozitivno poslovanje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 19:51