Zelena tranzicija: Osijek, Karlovac, Velika Gorica, Đakovo i Šibenik idu u dobrom smjeru

Piše Mirjana Samardžić Novoselec, članica Uprave Apsolona

Europska komisija je krajem 2019. objavila novu strategiju rasta - Europski zeleni plan. Cilj strategije je omogućiti održiv i uključiv rast, te tranziciju prema pravednom i prosperitetnom društvu s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova.

U ostvarivanju ambicioznih europskih ciljeva za postizanje održive energetske tranzicije ključnu ulogu imaju upravo gradovi koji su odgovorni za 80 posto energetske potrošnje i pripadajućih emisija ugljičnog dioksida s godišnjim trendom porasta od 1,9 posto. Budući da je tema zelene (energetske) tranzicije u fokusu i razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, a na našim prostorima dosad nije rađeno istraživanje ovog tipa.

Apsolon, kao vodeća hrvatska konzultantska tvrtka koja želi doprinijeti boljem razumijevanju stvarnog stanja, potreba i planova hrvatskih gradova za zelenu (energetsku) tranziciju, izradio je Analizu spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju.

Strateški dokument

Glavna misija studije bila je istražiti spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova na zelenu tranziciju.Indeks spremnosti gradova na zelenu (energetsku) tranziciju osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od pet pojedinačnih indeksa (strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete), koji su dobiveni ocjenjivanjem nekolicine kriterija.

Prema kriteriju donošenja strateških dokumenata te njihove javne dostupnosti, među velikim gradovima iskazali su se Zagreb, Rijeka i Osijek s jednakim brojem bodova, među srednjim gradovima Velika Gorica i Karlovac, a od malih Varaždin. U posebnoj su kategoriji gradovi s manje od 35.000 stanovnika, gdje su se istaknuli Koprivnica i Đakovo. Prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije, od velikih gradova najbolji je Zagreb, od srednjih Karlovac, a među malima dominira Šibenik. U posebnoj kategoriji malih gradova najboljima su se pokazali Vinkovci.

Prema potrošnji energije u javnim zgradama na području grada te trošku za energente i po emisijama ugljičnog dioksida, najboljim među velikim gradovima pokazao se Split, među srednjima Zadar, među malima Samobor te Đakovo u posebnoj kategoriji malih gradova. U sektoru prometa promatrali smo potrošnju energije, emisije ugljičnog doksida, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada. Među velikim gradovima dominiraju Zagreb i Rijeka, među srednjima Velika Gorica, a od malih gradova ističe se Šibenik. Najbolju situaciju u posebnoj kategoriji malih gradova ima Koprivnica.

Ključni elementi

Prema potrošnji energije u sektoru javne rasvjete te njezinu trošku, u kategoriji velikih gradova najboljim se pokazao Osijek, među srednjima Karlovac, a u kategoriji malih gradova najbolji su Sisak i Đakovo.

Prema kompozitnom indeksu, koji je sastavljen kao ponderirana kombinacija prethodnih pet indeksa, u kategoriji velikih gradova istaknuo se Osijek, među srednjima Velika Gorica i Karlovac, a kod malih je trijumfirao Šibenik. U posebnoj kategoriji malih gradova najbolje je Đakovo.

Osim tih rezultata, studija donosi i pogled na ključni element u provedbi zelene tranzicije, sinergiju energetike i digitalizacije, koja će odigrati presudnu ulogu, ali i primjere dobre prakse u našim gradovima. Prema analiziranom postojećem stanju, jasno je da su gradovi prepoznali važnost strateškog energetskog planiranja, ali potrebno je hrabrije krenuti k stvarnom ostvarenju zacrtanih ciljeva. Kao glavna prepreka u pokretanju ambicioznijih projekata svakako je nedostatak financijskih, pravnih i stručnih kapaciteta lokalnih vlasti. Za uspješno strateško planiranje nužna je integracija energetskog i urbanog planiranja, ali uz aktivno uključivanje građana.

Osim toga, koncept razvoja zelene infrastrukture mora postati ključna tema planiranja razvoja gradova koji žele postati održivi, sigurni i ugodni za življenje.