Zeleni: HE Ombla imat će štetne posljedice po prirodu i okoliš, endemske vrste bit će uništene

ZAGREB - Još 26. listopada 2011. su 34 hrvatske i međunarodne organizacije za zaštitu okoliša uputile otvoreno pismo Europskoj banci za obnovu i razvoj da ne odobri kredit u iznosu od 123 milijuna eura za izgradnju HE Ombla kod Dubrovnika. U otvorenom pismu, organizacije su istakle ekološke, ekonomske i preceduralne probleme HE Ombla, koje su prepoznali čak i konzultanti EBRD-a prilikom ocjene projekta koji su proglasili “visokorizičnim”.

Ispovijest Damira Mazije: Zbog moje je žene smijenjena Holy, a ja sam autor zelene studije kojom smo rekli NE Ombli! Čačić: Tu nešto smrdi

Prvo, planirana HE Ombla bi potopila špiljski sustav Vilina jama, koji ima vrlo visoku bioraznolikost te je u planu zaštite kao dio europske mreže zaštićenih područja - Natura 2000. Studija utjecaja na okoliš za ovaj projekt je stara više od deset godina, a pritom je i nepotpuna. Protiv izgradnje HRE Ombla se u posljednjih godinu dana izjasnilo niz priznatih stručnjaka, od geologa i biologa do ekonomista.

Stručnjak za krška podrušja dr.sc. Ivo Lučić kazao je kako će izgradnjom HE Ombla biti izravno ugrožen ekoton krškog područja, prije svega zbog promjene uvjeta života u nepreglednim mrežama krških pukotina.

- Ipak, šišmiši i čovječje ribice nisu jedini ugroženi u ovoj priči. Hidroelektrana se planira graditi u području krša, koje je izuzetno porozno. Nitko ne zna koliko su podzemni kanali isprepleteni i podzemne vode povezane te se betoniranjem tih kanala mogu izazvati neželjeni efekti na povezane sustave podzemnih voda, naveo je ekspert za krš dr. Ivo Lučić.

Osim utjecaja na okoliš HE Ombla, konzultanti EBRD-a Tractabel Engineering i Projektni Biro Split su zaključili da “projekt neće povratiti investicijske troškove, nego će zahtjevati dodatne troškove" te da se HE Ombla može izgraditi jedino uz značajno financiranje države.

Dr.sc. Anamarija Boromisa kazala je kako je prema svim pokazateljima jasno da je projekt financijski neisplativ, a ekonomski na granici neisplativosti. Samim tim je, tvrdi Boromisa, čudno da ga financira jedna banka poput EBRD-a.

Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković bez sustezanja je kazao kako će projekt HE Ombla imati štetne posljedice po prirodu i okoliš, posebno zbog uništenja nekih endemskih vrsta. Kazao je da je u projektu potreba iskazivanja mišljenja javnosti jako bitna.

Stručnjak za energetiku dr.sc. Branimir Molak čudi se zašto HEP ne ulaže u smanjenje gubitaka energije u kilovatsatima. U Hrvatskoj je taj gubitak 16,18%, dok je u EU prosjek 6,7%, a u svjetskim razmjerima 9,8%. Da se to sanira, ističe Molak, ne bi bilo potrebe za gradnjom ove hidroelektrane.

- U dokumentima projekta HE Ombla piše i da se hidroelektrana ne nalazi u trusnom području te da brana i podzemna akumulacija ne povećavaju opasnost od potresa, a područje Dubrovnika je u potresu najugroženijem području u Hrvatskoj - zjavio je Marin Pavlović iz Komolca, stanovnik područja kraj kojeg bi se gradila hidroelektrana.

- Povrh toga, HEP uopće ne informira kvalitetno i pravodobno građane o ovom projektu i njegovim rizicima, već pošto-poto, iako još nemaju sve dozvole, želi izvlastiti vlasnike poljoprivrednog zemljišta uz rijeku i povrh izvora kako bi mogli graditi pristupne ceste , rekla je Ljubica Matović iz Rožata.

Zelena akcija i još 33 hrvatske i međunarodne organizacije ističu kako se HEP u proteklih godinu dana žurio da za vrijeme mandata stare vlade realizira kredit za gradnju HE Ombla od Europske banke za obnovu i razvoj.

No, za žurbu nije bilo porebe, jer je Milanovićeva Vlada prekrtšila vlastito predizborno obećanje, a prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio kako će projekt HE Ombla, kao i Plomin, mora ići dalje.