'ŽELIM DA HRVATSKA POČNE TROŠITI PLIN IZ KASPIJSKOG JEZERA' Predsjednik Azerbajdžana se sastao s državnim vrhom

Predsjednik Ivo Josipović i delegacija hrvatskih gospodarstvenika danas su u hotelu Esplanade ugostili državnu delegaciju Azerbajdžana predvođenu predsjednikom Ilhamom Aliyevim te su sat vremena razgovarali o mogućnostima suradnje između dviju zemalja.

Josipović je na sastanku, prepričali su gospodarstvenici, delegaciji iz Azerbajdžana posebno preporučio hrvatske tvrtke Đuro Đaković i Plinacro. Predsjednik Uprave Đure Đakovića Vladimir Kovačević rekao je da su s mogućim partnerima iz Azerbajdžana već počeli razgovore o izvozu vagona i dijeljenju znanja i tehnologije.

Uvoznik nafte

Predsjednik Azerbajdžana Aliyev istaknuo je, kako su prepričali hrvatski gospodarstvenici, da želi s Hrvatskom suradnju u području energetike na način da Hrvatska, koja danas uvozi 30 posto azerbajdžanske nafte, uskoro počne trošiti i do 50 posto plina iz Kaspijskog mora. Hrvatska godišnje iz Azerbajdžana uvozi 300 milijuna dolara nafte.

Sporazumi o suradnji Hrvatske i Azerbajdžana sklopljeni su za područja gospodarstva, znanosti i tehnologije, zaštite okoliša i prirode, te za područje turizma, a svoje prilike na tržištu Azerbajdžana na sastanku su potražili predstavnici Uljanika, Leda, Jadran Galenski Laboratorija, Končar elektroindustrije, Dokinga, Viadukta i drugih.

Memorandum o suradnji potpisali su i predsjednik Uprave Plinacroa Mladen Antunović s Elshadom Nassirovim, predsjednikom državne naftne kompanije Republike Azerbajdžan SOCAR, kojim se otvara mogućnost sudjelovanja Plinacroa u gradnji plinovoda kapaciteta 60 milijardi kubnih metara kojim bi se kaspijski plin transportirao u zapadnu Europu.

Plinovod gradi konzorcij Shah Deniz, nazvan po polju u Azerbajdžanu koje je bogato nalazište plina. U njemu su uz azerbajdžanski SOCAR energetski divovi British Petrol, Stat Oil i Total. Oni bi do polovice godine trebali donijeti odluku o tome hoće li se od Istanbula plinovod graditi na trasi Nabucco West preko Bugarske, Rumunjske i Mađarske pa dalje prema Austriji ili će ići južnom rutom TAP, od Istanbula prema Grčkoj, potom u Albaniju u grad Fier i nakon toga plinovodom pod morem prema mjestu San Foca u Italiji.

Tranzitna zemlja

U slučaju da se konzorcij odluči za južnu rutu, Plinacro bi ušao u biznis gradnje odvojka plinovoda koji bi od Albanije išao preko Crne Gore u Hrvatsku do Splita.

Mladen Antunović, predsjednik Uprave Plinacroa, rekao je da bi na taj način Hrvatska dobila kaspijski plin, ali bi postala i tranzitna zemlja.