Želimo vratiti vlasnicima stanove, ali i osigurati domove najmoprimcima

Usvojit ćemo većinu primjedbi vlasnika, ali moramo paziti da ne oštetimo zaštićene najmoprimce i ne izgubimo još pet godina", poručuje voditelj radne skupine Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Tomislav Jukić nakon oštrih prigovora vlasnika na drugu verziju Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava, zbog koje su zaprijetili napuštanjem radne skupine.

Vlasnici tvrde da Ministarstvo čini sve da ih prisili na prodaju stanova najmoprimcima.

- Ne bih rekao da je to istina. Problem traje jako dugo i traume i vlasnika i zaštićenih najmoprimaca su velike. Naš je posao da ispravimo pogrešku prethodnog Zakona o najmu stanova u skladu sa stavom Ustavnog suda da država mora preuzeti veći dio odgovornosti na sebe jer je to problem koji je država i stvorila, bez obzira kako se tada zvala.

Trebamo naći balans: obeštetiti vlasnike, a ne ugroziti najmoprimce. Nezgodno je što su vlasnici pisali pismo Odboru ministara Vijeća Europe i time dodatno opteretili radnu skupinu, a mi smo još za stolom i pregovaramo.

Vlasnici podsjećaju na presudu ESLJP-a koji je utvrdio da najmoprimci nisu diskriminirani jer bi se davanjem prava na otkup kršila prava vlasnika.

- Naša ideja vodilja je da dogovorimo povoljne modele i za jednu i za drugu stranu, ali naravno da smjer ovisi o željama vlasnika. Kažu da se mogu izjasniti samo o tome žele li ili ne žele prodati stan, a to je samo djelomično točno. Ako vlasnik želi prodati stan, onda idemo u pregovore. Ako ne želi, onda država rješava problem stanovanja s najmoprimcem, ovisno o tome žele li isplatu ili drugi stan.

Vlasnici kažu da bi možda tek svaki deseti od njih pristao na prodaju.

- U udrugama su obično ljudi koji su visoko motivirani za povrat stanova, ali postoje i vlasnici u Americi i Argentini koji su vlasnici stanova, a ovdje ne žive. Pretpostavka je da bi oni radije isplatu. Zakon mora imati i tu opciju.

Spominje se brojka od 3700 privatnih stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Zašto još nema točnih podataka?

- Nama ni vlasnici ni najmoprimci, iako su više puta zamoljeni, nisu dostavili podatke. Popis stanovništva iz 2011. govori da se radi o oko 3000 stanova. To treba uzeti s rezervom. APN je proveo javni poziv 2018. i na njega se javilo 1200 ljudi. Ni ti podaci nisu konačni budući da dio vlasnika ne živi u Hrvatskoj. Čini se da govorimo o 1400 slučajeva, ali to tek treba vidjeti.

Vlasnici ističu da pravo na dom nije veće od prava na vlasništvo.

- Teško bih se kategorički mogao s time složiti. Nisam siguran da bi ESLJP presudio da se ovrhom na ulicu može izbaciti osobu koja je rođena i živi u stanu pedesetak godina, a da je za nju država spremna plaćati punu tržišnu najamninu. Takvo pitanje nikad nije došlo do ESLJP-a, u čijoj je praksi pravo na dom sve jače. Ali nama uopće nije cilj da to pitanje i dođe do njih nego ga želimo napokon riješiti.

Bune se zbog obavezne medijacije, kažu da je to dodatno traumatiziranje.

- Osobni animoziteti su ogromni. To su tužne priče, s obje strane. Vlasnici bi htjeli sutra u posjed, ako treba i silom. A to je neprovedivo i zbog prava na dom najmoprimaca i zbog toga što ovršni postupci traju dugo. Niti jedan sud ne bi dozvolio da se problem rješava izbacivanjem ljudi na ulicu. Spremni smo taj dio popraviti, nećemo tražiti od ljudi da se sastaju ako su im odnosi tako narušeni.

Tvrde da članak 26. u pravni sustav Hrvatske uvodi zabranu izražavanja slobodne volje, jer isključivo najmoprimac ima pravo odrediti je li za ukidanje najma i vraćanje stana.

- Moguće je da se dogodio nesporazum. Nama uopće nije sporno da vlasnici imaju pravo reći što žele. Ako će njima tako biti lakše, mi ćemo promijeniti pristup, prvo pitanje vlasnicima će biti žele li stan slobodan od osoba i stvari...

Zašto rokovi nisu definirani?

- Neki ipak jesu. Najbitnije je da će od 1. siječnja 2025. vlasnici dobivati tržišnu najamninu za stanove koji nisu u dobrom stanju jer u njih godinama nitko nije ulagao. Mislim da bi takvo rješenje prošlo i na ESLJP-u, nisam vidio niti jednu presudu koja eksplicite kaže da se stan mora vratiti u posjed nego kaže: ako želite ograničiti prava vlasnika, onda to morate i platiti, što je i logično i pošteno. Mi želimo korak dalje: vratiti vlasnicima stanove u posjed, ali i osigurati dom najmoprimcima.

Kad stvorimo registar, znat ćemo koliko je ljudi voljno prodati stan, odnosno koliko ćemo zgrada morati sagraditi za smještaj najmoprimaca. To nije nešto što se može napraviti u roku kraćem od 20 mjeseci. Optimalan rok bio bi tri do četiri godine. Već sljedeće što ćemo učini je da ćemo predvidjeti sredstva za isplatu prvih najmoprimaca. Zasad se radi o oko 45.000 eura za samce, plus 10.000 po članu obitelji.

Strepe i da ćete naknadu štete za izgubljenu dobit odvući u zastaru?

- Možda formulacije iz radne verzije prijedloga nisu najspretnije, ali ti su strahovi zaista iracionalni, puhanje na hladno. Već sam obećao da ćemo tu formulaciju izmijeniti. Nama je u interesu da donesemo dobar zakon koji će preživjeti ocjenu ustavnosti i test razmjernosti. Nemamo nikakvu skrivenu agendu. Bilo bi šteta da vlasnici napuste radnu skupinu, pogotovo sad kad smo tako blizu rješenju.