UDRUGE O MPO-u

Ženska mreža Hrvatske: 'Zakon o umjetnoj oplodnji je diskriminativan. Podnijet ćemo prijedlog za ocjenu ustavnosti'

Udruga Roda u svojem priopćenju ističe kako, iako je taj zakon donio brojna poboljšanja i povećanja prava, on ne nudi optimalne mogućnosti liječenja

ZAGREB - Udruge Roda i Ženska mreža Hrvatske reagirale su na danas prihvaćen Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji (MPO) upozorivši kako je on diskriminativan i da, premda donosi mnoga poboljšanja i povećanja prava, ne nudi optimalne mogućnosti liječenja kakve su omogućene drugdje u Europi, te su pozvale na njegovu doradu, a Ženska mreža Hrvatske najavila je i pravnu akciju.

" Danas izglasovan zakon je diskriminativan jer u sebi sadrži odredbu koja eksplicitno propisuje diskriminaciju žena koje žive u istospolnim zajednicama, dok u potpunosti isključuje žene koje nemaju problem s neplodnosti, ali žele primjenom MPO-a ostvariti pravo na začeće, trudnoću i rađanje zdravog djeteta", ističe Ženska mreža Hrvatske u svojem priopćenju. Člankom 10. Stavkom 2. toga zakona, žene koje žive u istospolnim zajednicama u potpunosti su isključene od mogućnosti primjene ovog zakona, upozorava.

"Žene koje žive u istospolnim zajednicama imaju pravo na zaštitu svog obiteljskog života. Ovakva odredba predstavlja nerazumno i nerazmjerno miješanju države u privatni život pojedinca. Radi se o direktnoj diskriminaciji lezbijki koja je zabranjena Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova", smatraju nadalje u toj udruzi, te napominju kako zakon nije u skladu s Ustavom i nacionalnim i međunarodnim dokumentima za suzbijanje diskriminacije i zaštitu ljudskih prava. "S obzirom na navedeno, Ženska mreža Hrvatske će podnijeti prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji Ustavnom sudu RH, po njegovoj objavi u Narodnim novinama", napominje se u priopćenju.

Udruga Roda u svojem priopćenju ističe kako, iako je taj zakon donio brojna poboljšanja i povećanja prava, on ne nudi optimalne mogućnosti liječenja kakve imaju osobe s problemom neplodnosti u ostatku Europe. Najspornijim dijelom nove zakonske regulative smatraju ograničenje broja postupaka na teret državnog proračuna, neanonimnost donacija, ograničenje oplodnje maksimalno 12 jajnih stanica, te ograničenje prava iz Zakona na žene koje imaju problem neplodnosti.

"Time su u zakon ugrađeni neki nama neprihvatljivi kompromisi", ističe ta udruga u svojem priopćenju, te poziva na dodatno dorađivanje zakonske regulative.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 08:48