Zahtjev da mu država daruje kuću u Glini u kojoj s obitelji živi od 1995. nije jedini Žinićev zahtjev za dobivanjem u vlasništvo državne nekretnine. I od Ministarstva branitelja Žinić je zatražio da mu kao branitelju omogući otkup stana od 82,28 kvadrata u zagrebačkom Borovju koji već 25 godina bespravno koristi.
Dokaz za to pronašli smo u sudskom spisu na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu pred kojim se već sedmu godinu vodi postupak njegove prisilne deložacije iz zagrebačkog stana. Zahtjev za otkup stana Žinić je Ministarstvu branitelja podnio u listopadu 2018. godine u jeku sudskoga postupka deložacije, nakon što je Općinski sud u Zagrebu nepravomoćno presudio da Ministarstvu branitelja mora vratiti ključeve stana jer nema baš nikakve zakonske osnove da ga koristi.
Korištenje stana
U današnjoj izjavi za medije, u kojoj je odgovarao na novinarska pitanja o nekretninama, Žinić je prešutio da je podnio zahtjev za otkup stana na Borovju. To su informaciju, što je zanimljivo, prešutjeli i u Ministarstvu branitelja, iz kojeg ovih dana u komunikaciji s novinarima ističu samo činjenicu da su 2013. (u vrijeme dok je na čelu Ministarstva bio SDP-ovac Fred Matić) protiv Žinića pokrenuli sudski postupak za deložaciju.
Žinić je danas novinarima doduše rekao da je tražio zastoj sudskog postupka deložacije iz stana koji koristi još od Domovinskog rata, kada je s obitelji bio u izbjeglištvu, ali je propustio objasniti zašto je zatražio zastoj.
Uvidom u sudski spis o Žinićevoj deložaciji koji se nalazi na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu ustanovili smo zanimljivu stvar - u siječnju 2019. Žinić je od tog suda zatražio da zastane s postupkom deložacije jer je Ministarstvu branitelja 16. listopada 2018. podnio zahtjev za otkup stana na Borovju. Žinić je zatražio zastoj postupka deložacije sve dok Ministarstvo branitelja ne odluči o njegovu zahtjevu za otkupom.
Kako se DORH koji u postupku deložacije zastupa Ministarstvo branitelja, tj. državu, složio sa Žinićevim zahtjevom, sutkinji nije preostalo drugo nego da proglasi zastoj deložacije sve dok Ministarstvo branitelja ne donese odluku o tome hoće li Žiniću odobriti otkup stana.
Sudska deložacija Ive Žinića, međutim, u zastoju je zadnje dvije godine. A zašto je u zastoju? Zato što Medvedovo ministarstvo, koje Žinića već sedam godina pokušava sudski izbaciti iz stana u kojem boravi nezakonito, niti nakon dvije godine nije odlučilo ima li onaj tko nezakonito boravi u stanu - pravo na otkup toga stana. U te dvije godine dok traje zastoj sudskog postupka o deložaciji, Žinić nesmetano koristi zagrebački stan.
Odvjetnikovi manevri
U zahtjevu za otkup stana Žinić je naveo da je dragovoljac Domovinskog rata od 16. lipnja 1991. do 11. studenoga 1995., da ima čin bojnika HV-a, da je u ratu obnašao značajne funkcije i zapovjedne dužnosti, od zapovjednika samostalne čete Glina "R", donačelnika stožera DP Glina, nabrojao odličja koja je dobio i ustvrdio da je prema Zakonu o braniteljima ispunio uvjete za otkup stana na Borovju.
No, vratimo se na sudski postupak Žinićeve deložacije iz stana na Borovju. Iz sudskog spisa je vidljivo da su Žinić i njegov odvjetnik poduzimali maštovite proceduralne manevre kako bi usporili sudski postupak i odgodili deložaciju. DORH je Žiniću i njegovim sinovima Andreju i Dariju 2013. godine najprije ponudio da se sporazumno isele iz zagrebačkog stana koji bespravno koriste.
Nakon što su oni to odbili, DORH je protiv njih u jesen 2014. podignuo tužbu u kojoj traži da ih sud presudom prisili da se isele. Tužba im je dostavljena 27. studenoga 2014. na kućnu adresu u Glini s rokom od 30 dana da na nju odgovore, uz jasno upozorenje na posljedice koje će nastupiti ako propuste odgovoriti. Iako se dostavnica o tužbi sudu vratila potpisana, Žinići na nju nisu odgovorili.
Sud je u veljači 2016. godine donio presudu zbog ogluhe s nalogom Žinićima da se isele iz stana jer ga drže u posjedu bez valjane pravne osnove te im naložio da plate sudske troškove. Žinići su se, međutim, na tu presudu žalili, a u žalbi ustvrdili da je dostavnicu o tužbi na njihovoj adresi u studenome 2014. godine potpisala njima nepoznata osoba, da tužbu o iseljenju nikada nisu primili pa na nju nisu mogli ni odgovoriti.
Ponavljanje postupka
Općinski sud u Zagrebu je tijekom 2016. godine zakazao tri rasprave na kojima je pokušao utvrditi jesu li Žinići primili dostavnicu, ali oni se niti na jednoj od zakazanih rasprava nisu pojavili.
Unatoč tome zadarski Županijski sud je u ožujku 2018. godine prihvatio njihovu žalbu u kojoj su tvrdili da im je zbog proceduralne pogreške povrijeđeno pravo na obranu, ukinuo prvostupanjsku presudu zagrebačkoga Općinskoga suda i naložio ponavljanje postupka.
Sutkinja zagrebačkoga Općinskog suda Boška Pavičić je u ponovljenom suđenju zakazala ročište u studenome 2018., ali se Žinićev odvjetnik ispričao prečim obvezama i poslao zamjenu. Zamjenski odvjetnik se pojavio na ročištu, ali je izjavio da se nije stigao pripremiti i tražio odgodu ročišta. Na sljedećem ročištu u siječnju 2019. godine Ivo Žinić je tražio da se zastane s postupkom deložacije jer je podnio zahtjev za otkup stana pa je deložacijski postupak na čekanju već dvije godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....