Ponajviše zbog Zrća, Novalja je najbogatiji hrvatski grad. Statističari su izračunali da se godišnje u gradski proračun slije 13.702 kune po stanovniku, što je za 2500 kuna više nego u Umagu i Novigradu, koji ih prate, ali i gotovo 10 puta više nego što prihoduju siromašni Metković, Novi Marof i Lepoglava. U Novalju smo došli istražiti što od toga imaju stanovnici, odnosno je li njihov standard na jednako visokoj razini te na koji način im se taj novac vraća. Brojke kažu da, međutim, lijepo uređene ulice, bogate subvencije za đake i roditelje vrtićke djece, snažni poticaji za gospodarstvo i nevladin sektor ne samo da nisu jedini, nego nisu najvredniji benefit velikog financijskog priljeva. Najpoznatija hrvatska plaža doslovno hrani svaku od 900 novljanskih obitelji, jer tamo ne postoji baš nitko tko na neki način od nje ne zarađuje.
Gradom upravlja pravnik, bivši sjemeništarac i nekadašnji operni pjevač HNK Rijeka, nezavisni Ante Dabo. Gradski službenik bio je 20 godina, a na posljednjim izborima osvojio je drugi uzastopni gradonačelnički mandat. Ne voli se razbacivati milijunima, pa tako napominje da su u 2016. godini, referentnoj za ovo istraživanje, uz svojih četrdesetak, imali i 10 namjenskih milijuna kuna EU za sanaciju odlagališta otpada, koji su također ušli u statistiku, no i bez njih, u posljednjih pet godina prihodi ne padaju ispod 40 milijuna kuna, pa jednako tako Novalja ne pada s vrha top liste najbogatijih. Već prvi gradonačelnikov potez donio je proračunu pet milijuna kuna.
Ante Dabo
- Izradili smo novu bazu podataka svih sagrađenih nekretnina, jer smo do tada imali dosta objekata, na tisuće njih, koji nisu bili evidentirani u našem sustavu, zbog čega su puno manji bili prohodi od komunalnih naknada, poreza na nekretnine, prohoda od legalizacije. Ako vam kažem da se gotovo 60 posto svih naših prihoda direktno ili indirektno bazira na nekretninama, onda vam je jasno koliko ovakvo sređivanje dokumentacije zapravo nosi novca. Ostatak prihoda također je u nekoj vezi s našom najjačom gospodarskom granom - kaže gradonačelnik Ante Dabo.
Standard povećan
Na području Novalje živi 3600 ljudi, a ukupno je čak 9000 stambenih objekata, dakle bez gospodarskih i pomoćnih objekata. Od komunalne naknade zarade 4 milijuna kuna, od poreza na nekretnine 9 milijuna, čak 6 milijuna donese porez na promet nekretninama, komunalni doprinos kao neka vrsta poreza na gradnju 8 milijuna, porez na dohodak 6 milijuna, rentanje javnih površina 2,2 milijuna, koncesije 2 milijuna. Evo kako silne milijune Grad vraća svojim građanima.
- Ukupni standard svakako je povećan. U vrtićima prije nismo imali logopeda i psihologa, a sada ih imamo, a imamo i više teta. Plaćamo 50 posto ekonomske cijene vrtića pa roditelje on košta oko 450 kuna, financiramo 75 posto udžbenika školarcima, mogli bismo i 100 posto, ali nećemo jer naši građani nisu socijalni slučajevi, 350.000 kuna odlazi na stipendije, 150.000 na sufinanciranje troškova putovanja srednjoškolcima u Zadar. Ukratko, davanja za vrtić smo sa 1,2 milijuna kuna digli na dva milijuna za oko 120 djece koliko ih imamo.
Rodiljne naknade smo s dvije tisuće kuna za prvo dijete digli na četiri, za svako sljedeće naknada ide za dvije tisuće kuna gore. Udrugama građana, bez sporta i kulture, osiguravamo 820.000 kuna, a primjerice Ličko-senjska županije za sve udruge u županiji izdvoji samo pola milijuna kuna. Vatrogastvu smo digli pola milijuna kuna godišnje na 1,3 milijuna, zbog čega imamo DVD na razini opremljenosti profesionalne postrojbe, napravili smo muzej, čitaonicu, Centar za kulturu. Sve to a da nismo povećali ijednu režiju, čak smo smanjili doprinos, a izvorni prihod digli smo za pet milijuna kuna - kaže gradonačelnik Dabo.
Njegovi sumještani redom su imućni ljudi jer, kaže on, ne postoji nitko tko si barem garažu nije preuredio u apartmanić koji ljeti renta, a cijena svega što se iznajmljuje je barem 50 posto veća nego u mjestima u novljanskom okruženju, a to je barem 200 eura za noćenje.
- Nije na meni da biram goste, turizam je tržište, na nama je stvoriti uvjete da se i mladi i obitelji osjećaju ugodno, a benefit toga je materijaliziran za sve iznajmljivače kroz puno bolje cijene smještaja i svih drugih usluga u ugostiteljstvu. Konkretno, na jedan party doći će 10.000 mladih iz cijelog svijeta, koji će dnevno ostaviti svaki po 100 eura izvan pansiona. Vrti se ogroman novac. Iznajmljivač tri ili četiri apartmana može po sezoni zaraditi čistih 20.000 eura. Dakle, sve to se reflektira na standard čitave zajednice - kaže gradonačelnik.
Dobrih primjera gradonačelnik je nabrojao mnogo, među njima je i donedavna gradska dostavljačica.
- Imala je nekih šest ili sedam apartmana i jednog dana došla je i rekla da se ne može baviti ozbiljno turizmom ako radi u Gradu i dala otkaz. Svaki dan je svojim gostima tako bila na dispoziciji i oni su bili zadovoljni uslugom, pa su joj na Booking.comu uskoro porasle ocijene i postala je jedna od deset najboljih iznajmljivača u Novalji. Zbog kvalitete je digla cijenu, pa je umjesto očekivanih 20.000 eura u sezoni zaradila 40.000 eura - kaže Dabo.
Novalja po sezoni ostvari 1,560 milijuna noćenja, računajući samo komercijalni smještaj, a gotovo pola milijuna ovih brojki otpada na jedan od najljepših jadranskih kampova, Straško. Bez gostiju Straška, gdje se uglavnom radi o obiteljskom smještaju, čak 70 posto ostalih noćenja ostvare gosti Zrća. Svako drugo ispijeno piće na području Novalje ispije se na jednoj plaži - Zrću.
- Prema nekim istraživanjima, Zrće je pojam uz kojega, nakon Dubrovnika, u svijetu najčešće vežu uz Hrvatsku. To je, dakle, svjetski brend. Imali smo problema s neredom, no uveli smo neke mjere, i to se bitno smanjilo. Lani smo zbog buke i neprimjerenog ponašanja ubrali čak 600.000 kuna kazni. Veliki problem su nam postale kuće s više apartmana u kojima nije boravio vlasnik, pa su gosti bili bez ikakvog nadzora. Događalo se da bez kućepazitelja u takvim zgradama nije bilo mira u susjedstvu, pa smo vlasnike odlučili kazniti sa 2000 kuna. Uniforma je nešto što je donijelo preokret. Imamo četiri komunalna redara, a u sezoni ih zaposlimo još 20 koji rade u tri smjene.
Od 2014. godine imamo do 60 policijskih, carinskih i drugih državnih službenika na našim ulicama, a istovremeno koncesionarima propisujemo da moraju imati zaštitare. Imamo situacije da se udružuju malo bolji iznajmljivači pa samostalno angažiraju zaštitara za svoj kvart, koji se brine o njihovim gostima, dovoljno je da im se u 5 ujutro obrati i pozdravi ih, to već puno znači. Mladi su vrlo zahvalni gosti, među njima je mali postotak sklon ekscesima, ali oni brzo povedu 20 drugih pa imate problem. No, isto tako postoji istraživanje mladih koji su na drugo mjesto stvari koje im nedostaju na Zrću stavili sigurnost. Uvođenjem reda shvatili su da nismo 'no limit' destinacija i oni su se bez problema uklopili u naša pravila - priča gradonačelnik Ante Dabo, dodajući kako četveročlana obitelj ne može platiti koliko četvero mladih, ali to traži i veća ulaganja u red i sigurnost.
U Novalji je prošle godine došlo gostiju iz čak 80 zemalja svijeta, a svaki treći bio je s njemačkoga govornog područja (22 posto iz Njemačke i 9 posto iz Austrije), slijede Slovenci, Talijani i Englezi kojih je 5,5 posto. Ne računajući plaćanje parkinga, od Zrća Grad direktno inkasira oko 2,5 milijuna kuna po sezoni, što kroz koncesiju, što kroz porez na potrošnju alkoholnih pića, ali indirektno, kaže gradonačelnik, Zrće nosi mnogo više.
- Prošle godine dali smo na javnu dražbu tri lokacije za postavljanje bankomata, za što smo izlicitirali nevjerojatnih 167.000 kuna. Ako se nekome isplati dati toliki novac samo da bi omogućio gostima da dižu novac, onda znate koliko se zapravo vrti novca u toj industriji zabave. Na području grada više je od 40 bankomata, a kako nismo imali dovoljno javnih lokacija, novčarske ustanove su ušle u zakup prostora s privatnicima, svakome je to donijelo 30.000 do 40.000 kuna. Tako nešto ne postoji nigdje, pa ni u Dubrovniku, gdje nema ni potrebe jer gosti imaju bankomate na kruzerima. Imali smo situaciju kada su spajani blagdani za Dan Oluje da je gotovo došlo do kolapsa u gradu jer nisu punjeni bankomati, koje su do tada morali puniti čak i dvaput dnevno, a ljudi su željeli trošiti - prisjeća se gradonačelnik Dabo.
Žele razvijati proizvodnju
Što bi se Novalji dogodilo da nema turizma? Gradonačelnik kaže da je o tome bolje i ne razmišljati u zemlji kojoj je 22 posto BDP-a turizam.
- Imali smo nešto slično 1991. godine kada je izbio rat, sve je bilo na bitno manjoj razini, ali se svejedno osjetio šok. Bilo je zaliha, pa se Novalja relativno brzo oporavila. Danas bi tako nešto značilo iseljavanje, dogodilo bi nam se isto što i Slavoniji - kaže gradonačelnik.
Upravo zato smatra da nikako nije dobro sve karte baciti isključivo na turizam, pa ove sjajne turističke rezultate gleda kroz biblijskih sedam debelih krava, pripremajući se za mogućih sedam sušnih godina koje bi mogle doći.
- Može se živjeti od turizma, dokazali smo to, ali to je jedna vrlo riskantna priča. Imamo više od 350 obrta i više od 50 trgovačkih društava, a svi su na neki način vezani za turizam. Ne, nije to nikako dobro, moramo stvarati nove vrijednosti i mi zato pokrećemo jednu novu priču u razvoju Novalje. Formirat ćemo jednu veliku gospodarsku zonu u ruralnom području, u kamenjaru prema trajektnom pristaništu, prema prostornom planu imamo definiranih 50 hektara, za proizvodnju dat ćemo zemljište za jedan euro po kvadratu. Budemo li imali iskrcajnu luku za ribu, zašto tamo ne bi imali prerađivački pogon. OPG-ovi su nam mala i sramežljiva priča, a imamo silne kapacitete od sira, vina, maslina. Istovremeno, turističke kapacitete moramo dignuti na viši razinu.
Privatni smještaj se mora naslanjati na jaku insfrastrukturu. Zato radimo iskorak u nautički turizam, gradimo marinu za do 400 vezova. U urbanom dijelu nam trebaju luksuzni hoteli, a u ruralnom dijelu urbane vile s bazenima, koje će se naslanjati na poljoprivredu. Još prije deset godina smo uvidjeli u prostornom planu da imamo previše apartmana, pa smo donijeli odluku da se ne mogu graditi zgrade s više od pet stanova u jednom objektu, ali smo povećali kvadraturu sa 750 na 900 kvadrata po zemljištu. Isto tako, komunalni doprinos koji za gradnju apartmana iznosi 139 kuna po kubnom metru za gradnju hotela spustili smo na samo 12 kuna, uz uvjet da bude sa četiri zvjezdice. Sada se u Novalji grade dva takva velika hotela, imamo pet manjih, a dva stara idu u rekonstrukciju - kaže gradonačelnik Dabo odmah ilustrirajući primjerom koliko se brzo u Novalji isplati uloženi novac.
- Čovjek je napravio zgradu s četiri stana od po 120 kvadrata, jedan u kojemu živi, a tri renta, plus bazen. Dobio je kategorizaciju tek krajem srpnja, pa je počeo raditi početkom kolovoza, misleći da će tako pokriti barem mali dio troška. No, on je stanove iznajmljivao po 670 eura za noć. Rekao mi je da je ostao u šoku koliko je zaradio u tih mjesec dana. Uvidio je da će vrlo veliku investiciju otplatiti, možda za tri ili četiri godine. Mi dakle ne želimo nove smještaje, trenutno ih ima 28.000, nego da raste kvaliteta - priča gradonačelnik.
U tom slučaju, navodi, trpe mali najmodavci s nekoliko apartmana starih dvadesetak godina koji ne ulažu u svoje nekretnine, nego sav prihod potroše, a trebali bi vratiti, kaže gradonačelnik, 30 do 40 posto kako bi bili konkurentniji.
- To je ono što potičemo. Pet godina plaćamo 50 posto kamate na kreditima onima koji su kategorizirani prije dvije ili tri godine, a sada dižu kategoriju za jednu zvjezdicu, dok onima koji ulažu u obnovu kapaciteta plaćamo 75 posto kamata. To se isplati, jer se luksuzni apartman kod nas proda za čas - kaže gradonačelnik.
Puno poticaja
Nisu to jedini poticaji. Prošle godine dali su pola milijuna kuna deficitarnim zanimanjima, investitoru u novu veterinarsku ambulantu dali su 100.000 kuna, mladom OPG-ovcu koji je udvostručio stado od 200 ovaca isto toliko za novu staju, proizvođači meda dobili su 50.000 kuna, a prodavači cvijeća i autohtonih suvenira u gradskoj jezgri mogu računati da će im Grad platiti pola najma za prostor u kojem rade.
- Mi smo butik destinacija, ma ne samo mi u Novalji, nego cijela država, zato trebamo ciljati na specifičnosti, npr. lunska maslina, to su naše prednosti koje su specifične, i onda ih nastojati prodati kroz turizam i nuditi je kao turistički proizvod - smatra gradonačelnik.
Sjajni turistički rezultati Novalji nose još neke benefite. Jedan su od rijetkih gradova koji nema problema s iseljavanjima. Štoviše, imaju prirodni, ali i mehanički priljev stanovništva, no usprkos tome kronično im nedostaje radne snage.
- Stalnih je 3600 stanovnika, 10 posto više nego prema popisu od deset godina prije, a na sljedećem će biti još deset posto više. Pretprošle godine imali smo 43 prvašića, prošle godine već 52. Primjerice, na isti broj stanovnika grad Pag ima 25 učenika u prvom razredu. Imamo naseljavanje, svi su dobrodošli, bolje da dođu k nama nego da se isele u Irsku. Planiramo graditi i POS-ovu zgradu u kojoj bi cijena stana po kvadratu bila 700 eura. Sve je prolazno, čovjek je najveći kapital i važno je zadržati mlade - smatra gradonačelnik.
Možda će tako namiriti potražnju za radnicima za kojima je velika potražnja u sezoni, ali i izvan nje.
- Žali mi se građevinar koji traži bagerista i vozača kamiona, nudi plaću 12.000 kuna, ali ih ne može naći - priča o jednom od problema s kojim se suočavaju njegovi sugrađani gradonačelnik Novalje Ante Dabo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....