ŽIVOT U PAKLU ŠVICARCA 'Devet godina vraćamo kredit, a dug nam je veći za 100.000 kn'

Ponovno smo, tko zna po koji put prevareni! Dan nakon divljanja švicarskog franka rata stambenog kredita koji smo još 2006. podigli moja obitelj i ja porasla je za 800 kuna. Od početnog iznosa kredita u kunama, glavnica je s današnjim danom porasla 160 posto. Ja sam zaposlena, suprug također i ne živimo loše, ali ovo je šok koji nas je ostavio bez riječi - kaže nam Splićanka Irena Puljiz, članica Udruge “Franak”. Prvi put su se Puljizi osjetili prevarenima 2007. godine, kad ih je banka izvijestila da je samoinicijativno promijenila kamatnu stopu i metodologiju izračuna kamate, piše Slobodna Dalmacija

- Tada smo prvi put shvatili da smo prevareni. No, mislili smo da se to više neće ponavljati i da će se sve na kraju dobro završiti. Međutim, iz dana u dan, iz godine u godinu, banke nas na sve moguće načine pokušavaju osiromašiti, poniziti i učiniti ovisnima. Naravno da nam ovo najnovije povećanje dodatno remeti kućni budžet jer moramo namaknuti još više novca da zadovoljimo apetite banke - ističe Puljizova.

Njezina je obitelj uzela kredit na 30 godina.

- Namjeravali smo ga vratiti za 20. Znali smo da ćemo imati dodatne prihode (promaknuća, honorari, prodaja dijela imovine...) i sav novac koji smo stjecali dodatnim prihodima uplaćivali smo za kredit da ga što prije vratimo. Čak smo i sav novac s vjenčanja uplatili i glavnicu umanjili za 30 posto - govori naša sugovornica.

No, to nije bilo dovoljno.

- Današnjim danom plaćamo 33 posto veću ratu nego na početku kredita, a nakon sedam godina otplate i dodatnog uplaćivanja, trenutačno stanje glavnice je 100 tisuća kuna veće nego u trenutku podizanja kredita. Situacija, gledana iz današnje pozicije je bezizlazna. No, nadam se kako će se sve skupa srediti. Suviše je obitelji i ljudi pogođeno ovim problemom - ističe Puljiz.

“Franak” ima oko 20 tisuća članova, a kako se smatra, u Hrvatskoj oko 60 tisuća osoba ima stambene kredite u francima. Ako računamo da svatko od njih ima barem tri člana obitelji, radi se o sudbini od oko 250 tisuća ljudi koji su potencijalno socijalna bomba. U izbornoj godini zasigurno ni jednoj političkoj opciji nije u interesu da ima toliko nezadovoljnika koji grcaju u ropskom odnosu prema bankama.

- I bez izborne godine ova se naša stvar mora riješiti. Predsjednički izbori su pokazali da su političari uspjeli percipirati osiromašene građane kao uništenu srednju klasu jer se do sada smatralo da stambene kredite u švicarskim francima imaju oni koji su najsiromašniji. Većina korisnika tih kredita prije su bili srednja klasa, a sada žive na rubu preživljavanja - zaključila je Irena Puljiz, piše Slobodna Dalmacija.