RAČUNICA HZZO-a

Znate li koliko nas je korona dosad koštala? Doznali smo koliko se potrošilo na epidemiju

Prava eksplozija troškova tek se očekuje, i to zbog brojnih neotkrivenih kobnih dijagnoza što je posljedica Covid režima u bolnicama
Uzimanje briseva za testiranje na koronavirus
 Goran Šebelić/Cropix

Epidemija koronavirusa, koja u Hrvatskoj traje nešto dulje od šest mjeseci, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje stajala je 258 milijuna 200 tisuća i 823 kune. Kad se gleda po stavkama, najveći iznos potrošen je na testiranja, kojih je do danas napravljeno čak 175.346, tako da je ukupni dosadašnji trošak 200 milijuna 154 tisuće i 907 kuna. Za liječenje bolesnika izdvojeno je 33 milijuna 614 tisuća kuna, dok je za bolest i izolaciju potrošeno 24 milijuna 431 tisuća kuna. Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a, nije sklon prognozama koliko bismo još mogli potrošiti na borbu protiv Covida-19, a kao jedino pravo rješenje vidi cjepivo u širokoj upotrebi.

- Proračun HZZO-a je 27,5 milijardi kuna, tako da ovih 258 milijuna kuna za koronavirus nije izdvajanje koje se čini ogromno na tu sumu novca. Primjerice, na skupe lijekove odlazi 1,8 milijardi, na lijekove na recept 3,5 milijardi. No, mora biti jasno da su Covid-19 i ova epidemija nešto na što nismo računali, a, naravno, svaka lipa je važna - kaže Vukelić.

Cijeli sustav i ekonomija, ističe, su ugroženi. Svaki pad BDP-a je u ovom financijskom smislu itekako problematičan.

Lančana reakcija

- Ako ljudi ostanu bez posla, nema doprinosa, i to je sve povezano. Naša blagajna se ne puni, a troši se - govori Vukelić.

Napominje da su od Vlade, odnosno Ministarstva financija, dobili na posudbu tri milijarde kuna, a u susret se tijekom proljeća izašlo prema ekonomiji tako da se davalo četiri tisuće kuna za zaposlenike ugroženih tvrtki i oslobađanjem od davanja. - Sve je to lančana rekcija i pitanje je kako ćemo se sa svime nositi ako epidemija potraje dulje vremena - govori Vukelić.

Smatra da su trenutno troškovi liječenja manji nego što su bili u ožujku, travnju ili svibnju, i to zato što je manje teže bolesnih ljudi. - Vjerojatno je stvar u tome što su obolijevali mlađi i zdraviji ljudi s jačim imunitetom. No, ako jesen bude onakva kako se to stalno govori, s težim kliničkim slikama i više oboljelih iz starije populacije i kroničnih bolesnika, to automatski znači više intenzivnih liječenja koja su skupa. Tu su i respiratori, a često i dugotrajna liječenja - navodi Vukelić.

Intenzivna liječenja

Osim što je problematično za zdravlje nacije, ono što utječe na financije HZZO-a je i potpuno izmijenjen rad bolnica. Naime, zbog epidemije je došlo do nerealno malog broja pregleda, zahvata i svih onih nehitnih bolničkih procedura. Zbog toga se u budućnosti, kao posljedica Covida-19, mogu očekivati brojne neotkrivene ili kasno otkrivene dijagnoze koje mogu biti kobne za pacijenta, zahtijevati intenzivna liječenja i operacije koje bi značile puno veće izdatke novca nego da se radilo na prevenciji.

Najosjetljivije skupine bolesnika

- transplantirani

- osobe s malignim oboljenjima koje se liječe i imaju terapiju

- osobe s teškim bolestima dišnog sustava, uključujući cističnu fibrozu, teške oblike astme i teške oblike kronične opstruktivne bolesti pluća

- osobe s rijetkim bolestima koje značajno povećavaju rizik od infekcija (npr. teška kombinirana imunodeficijencija, djeca s povećanim rizikom od infekcija zbog drugih teških oblika primarne imunodeficijencije, homozigotna anemija srpastih stanica)

- osobe koje primaju visoke doze imunosupresivnih lijekova (npr. djeca i odrasli s povećanim rizikom od infekcija zbog imunodeficijencije uzrokovane terapijom osnovne bolesti), npr. jatrogena imunosupresija nakon transplantacije ili teškog vaskulitisa

- osobe koje trebaju pomoć pri disanju uključujući kisik, sukciju, neinvazivnu ventilaciju ili profilaktički primaju antibiotike zbog ponavljajućih infekcija dišnog sustava

- trudnice s teškom srčanom bolešću

- osobe s određenim srčanim bolestima: s jednim ventrikulom s ili bez palijativnog kirurškog zahvata, pacijenti s kroničnom cijanozom

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 00:16