Pisanjem eseja iz Hrvatskog jezika na A razini jučer je nastavljena Državna matura koja se ove školske godine odvija u specifičnim uvjetima zbog pandemije koronavirusa. Oko 20.000 maturanata jučer je dobilo zadatak napisati usporedni esej temeljem ulomaka iz romana “Posljednji Stipančići” Vjenceslava Novaka i romana “Otac Goriot” Honoréa de Balzaca. Inače, roman “Posljednji Stipančići” bio je jedan od romana zadanih na obje razine probnog eseja kojeg je u svibnju pisalo oko 11 tisuća učenika.
Esej je bio drugi dio ispita iz Hrvatskoj jezika na A razini za koji ove godine maturanti ne moraju zadovoljiti minimalni prag na oba dijela ispita. Odnosno, dvojka na eseju nije uvjet za prolazak Hrvatskog, ali esej čini trećinu ocjene iz tog predmeta.
Prvi dio testa iz Hrvatskog jezika na A razini učenici su pisali u ponedjeljak, a Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja jučer je objavio ključeve, odnosno točna rješenja ispita koji je sadržavao 80 zadataka. No, učenici nisu morali rješavati osam zadataka koji su se odnosili na gradivo iz drugog polugodišta 4. razreda srednje škole koje se na ovoj maturi neće provjeravati. Sudeći prema reakcijama maturanata na društvenim mrežama, najviše im je problema zadalo pitanje o jezičnom ludizmu. No, mnogi su imali problema s gramatikom (imperfekt), pisanjem riječi sa spojnicom ili bez (ekosavjetnik) i pravopisno točnim rečenicama.
- Ovogodišnji test na A razini ne ocjenjujem preteškim, zadovoljna sam raznovrsnim izborom tekstova, od Vergilijeve ‘Eneide’, Krležina romana ‘Na rubu pameti’, Strozzijeve drame ‘Igra u dvoje’ pa do Novakovog romana ‘Ciganin, ali najljepši’. Tekstovi su većinom bili nepoznati, ali traženi ishod i jest u tome da maturanti i pristupnici pokažu razumijevanje pročitanoga. Pitanja nisu bila pretenciozna za višu razinu i smatram da su svi trebali i mogli pokazati ono što su naučili tijekom 12 godina svoga školovanja - rekla nam je Suzana Kačić-Bartulović, profesorica Ekonomske i upravne škole u Splitu te članica Društva profesora hrvatskoga jezika.
- Pitanje ludizma mi se ipak čini spornim ako se već dopustila promjena Ispitnog kataloga znanja mjesec dana prije mature, čemu sam se protivila smatrajući neprihvatljivim činjenicu da maturanti na ispitu državne mature kao kruni njihova srednjoškolskog obrazovanja ne moraju poznavati hrvatsku književnost nakon Šimića, kao ni poznavati povijest hrvatskoga jezika 20. stoljeća ni znanje leksikologije. Prema tumačenju mog dragog prof. dr. Krešimira Bagića, voditelja Katedre za stilistiku Odsjeka kroatistike FF ZG: ludizam nije stilska figura nego diskurzivni ton koji se temelji na igri, improvizaciji, humornom parafraziranju i sl. Ludistički se efekti mogu postizati uporabom različitih stilskih figura poput igre riječima, antanaklaze, spomenute parafraze, paradoksa, antiteze, pojedinih figura dikcije i sl. Ludički mogu biti lik, lirski subjekt (u pjesništvu, npr. kod Slamniga), svjetonazor i sl. Jesu li se ranije sreli s ovim pojmom, teško mi je suditi, moji maturanti su bili upoznati kroz poeziju Ivana Slamniga - pojasnila je Suzana Kačić- Bartulović. Naša sugovornica se osvrnula i na pitanja koja su se odnosila na ekosavjetnika i korištenje imperfekta.
- Pitanje ekosavjetnika, točnije prefiksoida, ulazi u gradivo tvorbe riječi, koja je također odlukom resorne ministrice maknuta iz Ispitnog kataloga, dok je imperfekt gradivo jezika još iz osnovne škole i ne vidim tu ništa sporno. Moguće neznanje posljedica je premale tjedne satnice materinskoga jezika, pri čemu naglašavam da većina programa strukovnih škola imaju samo tri sata nastave Hrvatskog jezika tjedno. Takav pristup predmetu od nacionalne važnosti dovodi i do loših rezultata PISA programa, a posebno me rastužuje što se na zahtjeve stručne javnosti o povećanju satnice materinskoga jezika i povećanju izbornosti oni koji o tome odlučuju - uporno oglušuju. Maturantima savjetujem da se koncentriraju na preostale ispite, ne troše energiju na rasprave o spornim pitanjima već da vjeruju kako se svi problemi rješavaju - znanjem i upornošću - naglasila je.
Sukladno kalendaru ispita, ljetni termin ispita državne mature trajat će od 8. lipnja do 3. srpnja, ali u dva bloka - prvi od 8. do 24. lipnja u kojemu će se polagati obvezni predmeti, te od 25. lipnja do 3. srpnja kada će biti ispiti iz izbornih predmeta. Drugi ispitni tjedan počet će testovima iz materinskih jezika nacionalnih manjina. Ispiti iz stranih jezika počet će 17. lipnja polaganjem njemačkoga u 9 sati i španjolskoga u 14 sati na obje razine. Ispit iz engleskoga na A razini na rasporedu je 18. lipnja u 9 sati, dok će se u 14 sati polagati francuski na obje razine. Blok obveznih predmeta završit će ispitima iz matematike - 23. lipnja na A razini i 24. lipnja na B razini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....