ZORAN MILANOVIĆ 'Da, idem na dva tjedna u Australiju. Ali to nije ni ugodan ni sladak put'

ZAGREB - I dalje kao država živimo iznad svojih mogućnosti, teško možemo govoriti o pravima koje nismo zaradili. Rebalans je poruka Vlada da su reforme stvarno započele, rekao je premijer Zoran Milanović na početku konferencije za novinare u Banskim dvorima.

ODLUKA VLADE Evo koje ćete posljedice rebalansa proračuna osjetiti na svojim džepovima

- Imam moralnu potrebu naglasiti da zaposlenici u javnom i državnom sektoru primaju sigurnu plaću. Mi živimo iznad svojih mogućnosti, i to treba smanjiti. Ako imate deficit od 2 posto, a nemate rast od 2 posto, onda nemate ništa, rekao je Milanović.

Smanjivanje potrošnje ići će minimalno na teret građana, nema rezanja mirovina ni rodiljnih naknada, smanjujemo plaće državnih dužnosnika, nema novog poreznog tereta, objasnio je.

Govorio je i o drugom mirovinskom stupu.

- Doprinos za beneficirani mirovinski staž koji je u ovih 10 godina uplaćivan u drugi stup je od početka bio promašaj. To je samo pomagalo da društva za upravljanje mirovinskim fondovima ubiru naknadu za upravljanje. To je zakonito, ali nema smisla, rekao je te dodao:

- Kako god EK gledala na to, mi ćemo taj novac prenijeti. Tom je novcu mjesto u 1. stupu. Taj novac je iz nejasnih trazloga bio na krivom mjestu. To su isto političke odluke, objasnio je Milanović.

UPOZORENJE IZ BRUXELLESA 'Sve slabiji izvoz, vanjski dug, niski rast.. Morate više rezati potrošnju!'

Cilj je da u prvoj godini ne idemo s preradikalnim mjerama koje bi išle na štetu gospodarstva. S tim se slaže i MMF, poručio je.

Na pitanje novinara o uvođenju poreza na imovinu, Milanović je rekao: 'To je krajnja mjera'.

Odgovarao je i na pitanje novinara o tajmingu puta u Australiju i na Novi Zeland.

- Odluka je politička, rebalans proračuna u Saboru će obrazložiti ministar financija. Što se tiče puta, postoje razlozi za i protiv, to nije ugodan put niti sladak, bit će intenzivno. U 23 godine samo je predsjednik Tuđman bio u Australiji i to je sramota. To može biti i neugodan put jer ne idem među svoje birače, ali to predsjednik Vlade mora napraviti, rekao je Milanović.

Osvrnuo se i na Karamarkovu aferu zapošljavanja u SOA-i , odgovarajući na pitanje novinara. Rekao je da je taj slučaj stvar saborskoga Odbora, ali i prokomentirao:

- Kada se bavite politikom, ne želite da vam netko blizak radi u SOA-i. Rekao bih mu traži posao drugdje, rekao je Milanović.

Na upit kako komentira najnoviju vijesti iz Bruxellesa da Europska komisija traži dodatni fiskalni napor.

- Hrvatska neće biti Grčka. Mi ćemo poštivati Komisiju, ali nećemo biti Grčka, nismo se ni zaduživali na takav način. Nećemo dopustiti da se radikalnim mjerama zatuče ono malo rasta što imamo, to je jasan politički stav. Hrvatska u ovom trenutku definitivno ide naprijed, zaključio je premijer na kraju.

Istaknuo je da su u Bruxellesu od Hrvatske tražili veće rezove od onih koje je ona odlučila napraviti u rebalansu ovogodišnjeg proračuna.

- Volim EU, nisam neki euroentuzijast, ali mislim da imamo dovoljno Europe“, kazao je Milanović novinarima kada su ga pitali kako komentira ocjene da su prilagodbe koje je Hrvatska odlučila provesti u prvoj godini Procedure prekomjernog deficita (EDP) manje od onih koje traži Bruxelles.

Hrvatska se, istakao je Milanović, odlučila na drukčiji pristup, onaj koji joj je sugerirao i MMF. Smanjenje potrošnje događat će se postupno, tijekom tri godine, koliko ćemo najvjerojatnije provesti u EDP-u, a ne odmah, u prvoj godini.

Premijer je pritom podsjetio da je EU Hrvatskoj preporučila da u prvoj godini EDP-a potrošnju sreže za 2,3 do 2,4 posto BDP-a. No, takav rez, smatra Milanović, ugrozio bi gospodarski rast. Stoga se Vlada, slušajući i preporuke MMF-a, u rebalansu odlučila na srednji put: umjereno smanjenje proračunskog manjka, uz rezove na rashodnoj strani proračuna i povećanje prihodne strane.

Povećanje doprinosa za zdravstvo sa 13 na 15 posto Vlada će, dodao je, poduzetnicima nastojati kompenzirati smanjenjem parafiskalnih nameta. Promjene je najavio i u segmentu funkcioniranja HBOR-a, za kojeg smatra da se mora okrenuti poticanju onih tvrtki koje povećavaju hrvatski izvoz, u što ulazi i turizam.