PRVI POTEZI MOJE VLADE

Zoran Milanović: Prve dvije godine na vlasti samo ću jačati ekonomiju

Milanovićev najveći problem jest kako zadržati rashode proračuna bez novih zaduživanja
Zagreb, 071008.Prosvjed protiv organiziranog kriminala na Cvjetnom trgu. Povod prosvjedu bilo je ubojstvo Ivane Hodak. Na prosvjedu se pojavio i predsjednik SDP - a Zoran Milanovic.Foto: Marko Miscevic / CROPIX
 Marko Miščević/CROPIX

ZAGREB - Zoran Milanović, predsjednik SDP-a i vrlo izgledni budući premijer, otkrio je za agenciju Bloomberg svoj recept izlaska iz krize : zadržao bi državnu potrošnje na 120 milijardi kuna, ali uz prekid državnog zaduživanja i istovremeno stvaranje radnih mjesta te privlačenje investitora. Pored toga, Milanović smatra da nam trebaju nove tehnologije i kompanije utemeljene na znanju.

Socijalna ravnoteža

- No da bismo došli do toga, trebamo otvoriti vrata i postići dobru poslovnu klimu, ali i istovremeno postići socijalnu ravnotežu, - kazao je prvi čovjek Kukuriku koalicije. Pored toga, on smatra da se Hrvatska se ne bi trebala žuriti s uvođenjem eura kada uđe u Europsku uniju.

-Vidjet ćemo što će se događati u sljedeće dvije do tri godine u Europi i na svjetskom financijskom tržištu. To je ionako razdoblje u kojem ne možemo ni razmišljati o ulasku u eurozonu, kazao je. U iduće dvije godine smatra da se Hrvatska treba fokusirati na jačanje ekonomije.

- Dobro zvuči, ali to je predizborni govor, a ne ekonomski program ili recept izlaska iz krize - kaže Borislav Škegro jedan od autora Vladinog Programa gospodarskog oporavka. Iz sažetka Milanovićevih ekonomskih razmišljanja izvjesno je tek da bi rashode proračuna zadržao na sadašnjoj razini od 120 milijardi kuna.

Skok poreznih prihoda

No, takva razina državne potrošnje uključuju i deficit od gotovo 15 milijardi kuna. HDZ-ova Vlada problem je rješavala zaduživanjem, ali Milanović to više ne želi. Moguće je da se on nada velikom ekonomskom rastu, značajnom priljevu investicija i otvaranju tisuće i tisuće radnih mjesta. To bi za posljedicu trebalo imati skok poreznih prihoda. Možda se to i dogodi u dalekoj budućnosti, ali u 2012. sigurno neće. Ako se neće zaduživati, a značajniji rast poreznih prihoda nije izgledan, što onda preostaje? Deficit proračuna mogao bi se financirati i prodajom državne imovinu. No, strateške kompanije poput HEP-a, Milanović kaže da bi trebale ostati u državnim rukama. Što se pak tiče ugovora između INA-e i MOL-a, smatra da će ga biti “teško razvrgnuti, pogotovo zbog dosadašnje Vladine nesposobnosti i zanemarivanja”.

Refinanciranje duga

Sve u svemu, deficit i njegovo financiranje ostaju velika nepoznanica. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta ocjenjuje da je “državno zaduživanje nemoguće u potpunosti prekinuti zbog potrebe za refinanciranjem postojećeg duga”. No, Milanovićevo načalno stajalište da treba obuzdati rast državne potrošnje i zaduživanje, te stvarati dobru poslovnu klimu ocjenjuje kao “primjereno trenutku”.

- Ako su to elementi ekonomskog programa, može ih se ocijeniti pozitivnima. No svakako bi bilo poželjno da se razotkriju i ostali elementi programa kako bi građani ocjenjili cjelinu - kaže Švaljek. Govoreći za Bloomberg, glavni analitičar Zagrebačke banke Goran Šaravanja kazao je da će SDP, ako pobijedi na izborima, “ biti prisiljen obratiti se MMF-u”. Također, Šaravanja smatra da će morati prodati i dio državne imovine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 02:56