Zoran Vakula objavio detaljnu meteoanalizu listopada, a pričao je i o dugoročnim prognozama

HRT-ov meteorolog Zoran Vakula objavio je svoju preliminarnu meteoanalizu mjeseca listopada. Vakula kaže kako smo u ovogodišnjem listopadu spoznali raznolika lica jeseni, od topline pa do hladnoće, a otkriva i kako će ova godina vjerojatno biti među toplijima u povijesti mjerenja u Hrvatskoj.

- Premda su posljednji listopadski dani ponegdje bili topli kao rijetko kada u povijesti mjerenja potkraj listopada - kao primjerice u Dubrovniku, a početkom mjeseca je mjestimice u kopnenom području nadmašena dosadašnja rekordno visoka temperatura zraka na neke nadnevke - listopad je ipak diljem Hrvatske bio barem malo hladniji od prosječnoga, a ponegdje i više. Barem prema preliminarnoj analizi srednje mjesečne temperature zraka na glavnim meteorološkim postajama DHMZ-a, poručuje Vakula i dodaje da će svoj konačni sud i službene klimatološke ocjene dati klimatolozi DHMZ-a nakon detaljne analize.

Međutim, poznati meteorolog kaže kako će ovogodišnji listopad za temperature dobiti uglavnom ocjene 'hladan', a rjeđe ponegdje i 'normalan'.

- Odstupanja od srednjaka iz klimatološkog razdoblja 1981.-2010. godina bit će većinom od -2 do 0 °C, što će ovogodišnji listopad u većini hrvatskih krajeva svrstati među hladnije u posljednjih desetak godina, kaže Vakula.

Zbog ukupne količine oborine, nastavlja Vakula, ovaj će listopad dobiti uistinu raznolike ocjene jer je zabilježen i znatniji višak oborine u odnosu na prosjek, a i znatniji manjak.

- Stoga će klimatološka ocjena vjerojatno biti od 'vrlo sušno', u primjerice Senju, do 'vrlo kišno', u primjerice Sisku i Komiži. No, zanimljivo je primijetiti kako će na većini uobičajenih predstavnika pojedinih regija u kojima živi ponajviše stanovnika - u Osijeku, Zagrebu, Gospiću, Kninu, Splitu i Dubrovniku - listopad prema ukupnoj količini oborine vjerojatno dobiti ocjenu 'normalan', objašnjava meteorolog.

Unatoč listopadskom manjku topline u odnosu na uobičajenu, kao i još uvijek mnogima u sjećanju prohladnog travnja, ponegdje i svibnja, srednja temperatura zraka prvih 10 mjeseci ove godine i dalje je diljem Hrvatske među 20 najviših u povijesti mjerenja.

- Za razliku od tog temperaturnog 'viška' - u ukupnoj količini oborine dosadašnjeg dijela godine i dalje se u većini Hrvatske bilježi 'manjak', ali ne više jako velik - uglavnom manji od 25 posto u odnosu na prosjek. Štoviše, u Dubrovniku, vjerojatno i još ponegdje, postoji i mali 'višak' količine oborine u usporedbi s prosjekom za prvih 10 mjeseci, otkriva Vakula.

Za kraj se osvrnuo i na dugoročne prognoze vremena.

- Za razliku od mnogobrojnih prošlih dugoročnih prognoza do ljeta 2021. godine, ove za sljedeće mjesece nisu jako postojane. Rezultati izračuna razlikuju se iz mjeseca u mjesec kad se gledaju odstupanja od prosjeka, pri čemu prognoze vjerojatnosti tih odstupanja nisu velike. Uostalom, i ovaj je listopad dokaz nedovoljne pouzdanosti dugoročnih prognoza. Dosadašnji izračuni - čak i posljednji u rujnu - upućivali su na povećanu vjerojatnost barem malog pozitivnog odstupanja srednje listopadske temperature zraka od prosjeka, a dogodilo se negativno odstupanje, ponegdje i znatnije. Stoga se još jednom potvrdilo kako su dugoročne vremenske prognoze izazovno područje znanosti u kojem još ima puno prostora za napredak, zaključio je Vakula, a prenosi HRT.