‘Djeca nam obolijevaju zbog vlage i plijesni u hrvatskim učionicama’

Podaci HZJZ objavljeni nakon prvog opsežnog istraživanja o stanju školskih zgrada, a koje je, među ostalim, pokazalo da je u učionicama i zahodima svake druge osnovne škole plijesan - pri čemu u 60 posto škola tvrde da su imali problema s curenjem vode ili poplavama u zadnjih 12 mjeseci - izazvali su niz reakcija roditelja i škola.

HZJZ objavio je rezultate dvogodišnjeg istraživanja o zdravstvenim i ekološkim čimbenicima u hrvatskim osnovnim školama, provedenog među 200-tinjak škola u ruralnim i urbanim sredinama 18 županija, koje pohađa više od 70 tisuća učenika. Nalaz upućuje na izloženost djece kemijskim, fizikalnim i biološkim agensima koji predstavljaju rizik za zdravlje djece.

Zgradu čeka rušenje

Dok pojedini roditelji upućuju na inspekciju starih školskih zgrada, sumnjajući da je za pojačani razvoj bolesti poput astme i infekcije dišnih putova njihove djece glavni krivac vlaga, odnosno plijesan nataložena u zidovima učionica, ravnatelji nižu probleme. Govore koliko su puta pisali nadležnima zbog potrebe sanacije, odnosno koliko su godina čekali hitan popravak poput obnove krovišta ili sanacije zidova. Spominju da je nerijetka praksa i obnova starih grada za koje se zna da ih u skorije vrijeme čeka - rušenje. Jedna od školskih zgrada koje godinama vape za obnovom je područna škola u Gornjoj Kustošiji u Zagrebu, građena tridesetih godina prošlog stoljeća. Jedna je od četiri školske zgrade OŠ Kustošija, a ove godine u njoj sjedi 60-ak učenika nižeg uzrasta. Da je škola u “kriminalnom” stanju, priznaje i ravnateljica Gordana Kajić. Krov zgrade koju pohađaju učenici od prvog do četvrtog osnovne prokišnjava, ima vlage, a zbog lošeg stanja cijelog objekta škola je ušla u plan rušenja i gradnje nove zgrade krajem 2017.

- Ovaj tjedan očekujemo da krenu radovi na krpanju rupa. Riječ je o nužnoj sanaciji zgrade kako bi uopće uspjela dočekati rušenje - kaže Kajić, priznajući da se problem s derutnom zgradom odrazio i na upisnu politiku. Roditelji su počeli izbjegavati školu na Kustošiji. Dugogodišnji problem ravnateljica Kajić ne pripisuje nepostojanju sluha i nesuradnji s Gradom, nego nedostatku novca. Situaciju kroničnog nedostatka novca za ulaganje obnovu školskih zgrada jučer je komentirao i ministar obrazovanja Predrag Šustar. Iako su osnivači škola lokalne samouprave dužni ulagati u obnovu, ministar kaže da i država mora biti aktivnija u toj problematici.

Škola opasna po život

- Mislim da ne bi bilo korektno da kažemo osnivači su gradovi i sve je na njima. Mi iz proračuna doznačujemo gradovima sredstva za održavanje zgrada, no čini mi se da kontrola preusmjeravanja tog novca mora biti bolja. Ne bi se smjelo događati da sredstva namijenjena popravku krovišta jedne zgrade završe u drugoj namjeni - upozorava Šustar.

I sam je primijetio katastrofalno stanje u pojedinim školama poput vukovarske OŠ Nikole Andrića. Ona je, po njegovim riječima, toliko urušena da je opasna po život i nema se vremena čekati pokretanje plana lokalne zajednice, nego tu, kaže, treba intervenirati država. Pogotovo ako lokalna razina nema dovoljno novca za održavanje svojih škola.

- Drugi zadatak države jest da ukloni prepreke i pomogne lokalnim zajednicama da efikasnije koriste sredstva fondova EU. Seriju obnove i gradnje po uzoru na studentske domove treba pokrenuti i u školama - smatra. Najavljuje susret na razini županija kako bi se pokrenule akcije u tome smjeru.