‘Dr. Minigo izgradio si je dvore, a od nas krije financijska izvješća o poslovanju Komore’

Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) dr. Hrvoje Minigo već je treći mandat na toj funkciji. Što znači da gotovo deset godina vodi instituciju čija je glavna zadaća izdavanje licenci za rad liječnika bez kojih se oni nigdje ne mogu zaposliti, a za to moraju plaćati popriličnu članarinu.

Zakon tjera liječnike da budu članovi HLK, da za to plaćaju obaveznu članarinu od 0,40 posto bruto plaće. Godišnje to ne može biti manje od 480 kuna, odnosno 40 kuna mjesečno. Jednokratno svaki liječnik mora platiti i upisninu od 400 kuna. Drugim riječima, prosječna članarina teško može biti manja od 700 kuna godišnje. Po tome samo od članarina svojih 18.500 članova Komora godišnje u blagajnu stavi barem 13 milijuna kuna, naravno bez drugih naplata raznih potvrda.

Osim toga, liječnici plaćaju i razne potvrde koje izdaje Komora. Primjerice, trenutno od Komore međunarodnu licencu traži oko 280 liječnika i svaki od njih mora platiti sto kuna, kako kažu, papir veličine A4. Dodatnih 200 kuna plaćaju za potvrdu o stečenim pravima i sukladnosti obrazovanja s direktivom Europske unije.

To su samo neki od povoda zbog kojih ovih dana e-mailovima liječnika kruži peticija za Minigovu smjenu s čelnog mjesta Komore.

Tajno poslovanje

Primjerice, u jednom je intervjuu dr. Minigo na pitanje koliki je godišnji prihod od članarina rekao da je to poslovna tajna. Tom iznosu treba pribrojiti i oko 230.000 kuna koje HLK dobiva iz državnog poračuna pa se u novčaniku Komore godišnje nađe 16-ak milijuna kuna.

Zauzvrat se liječnicima čak htjelo zabraniti pravo na uvid u poslovanje HLK, odnosno tijekom prošlog zasjedanja skupštine Komore svi financijski izvještaji proglašeni su poslovnom tajnom! Dapače, svi koji su dobili prošli izvještaj o radu HLK morali su potpisati izjavu o zaštiti tajnosti podataka, što su trebali jamčiti svojim potpisom. Istina, tu je nebulozu u zadnji tren prekinuo predsjednik skupštine Komore prof. dr. Vlado Jukić, koji se inače ne slaže s potpisivanjem peticije u ovom trenutku. Smatra da vrijeme nakon štrajka nije dobro za raščišćavanje situacije u Komori. Po njegovu mišljenju, liječnici su eventualnu peticiju trebali pokrenuti za nekoliko mjeseci, kad se frustracije zbog štrajka malo stišaju. Smatra također da bi uplitanje Komore u štrajk bilo protuzakonito, a u vezi s izjašnjavanjem o uvredama na račun liječnika Jukić pak kaže kako je predsjednik Komore Minigo jasno rekao da se liječnike ne smije vrijeđati. Kako se u peticiji traži i hitna izmjena statuta prema kojoj liječnici koji rade u strukturama vlasti, umirovljenici i liječnici iz privatnog sektora ne mogu biti u vodstvu Komore osim u Povjerenstvu za privatnu praksu, Jukić kaže da se o tome može razgovarati, ali hladne glave.

Davor Pongračić / Cropix

Zgrada Liječničke komore

Liječnicima se, naime, ne sviđa ni to da je u HLK zaposleno 14 djelatnika, od kojih su neki odavno u mirovini, a prosječna im je plaća oko 2570 eura. Osim toga, u zagrebačkoj Tuškanovoj ulici prije dvije godine kupljeno je oko 600 kvadrata novog poslovnog prostora, i to prema nekim informacijama oko 80 posto u gotovini, a ostatak na kredit. Točan iznos toga troška zasad nije poznat, ali ako se zna da na toj lokaciji četvorni metar stana košta oko 2800 eura, jasno je da je taj objekt HLK koštao oko 1,7 milijuna eura, od čega je oko 1,4 milijuna eura plaćeno u gotovini.

Pogriješili smo u izboru

- Minigo mora pasti zajedno sa svojim najbližim suradnicima jer Komoru vodi na netransparentan način i ne štiti naše interese, što se najbolje vidjelo tijekom štrajka. Zbog toga smo pokrenuli peticiju za njegovu smjenu, odnosno za hitne izbore novih čelnih ljudi HLK - kaže nam jedan zagrebački kirurg, i sam potpisnik peticije.

Pongračić / Cropix

Hrvatska liječnička komora

Hoće li zaista pasti čelništvo HLK za koje već duže vrijeme, istina uz kavu ili u bolničkim hodnicima, liječnici govore da ne radi dobro svoj posao te da je HLK sve više utvrda privilegija na račun njihovih članarina koje uredno skupljaju ili će dr. Minigo uspjeti odraditi do kraja svoj treći mandat, jer preostalo mu je još oko dvije godine šefovanja? Na to pitanje liječnici ohrabreni ovom peticijom odgovaraju kako je zadnji trenutak da konačno “uzmu sudbinu u svoje ruke” i jasno kažu što im smeta u njihovoj krovnoj udruzi. - Istina, sami smo treći put izabrali Miniga, ali sada nam se čini da smo pogriješili i da je ipak vrijeme da ode - kaže nam liječnik iz najveće zagrebačke bolnice, one na Rebru. Uspiju li prikupiti respektabilan broj potpisa, kaže, krenut će se u smjenu predsjednika Miniga i čelništva HLK pa bi se mogao dogoditi povijesni presedan u hrvatskom zdravstvu, odnosno da čelništvo HLK prvi put padne zbog nezadovoljstva liječnika načinom vođenja Komore, a ne na redovitim izborima.

Sukob interesa

Uz ostavku predsjednika Miniga, liječnici traže i ostavku predsjednika Vijeća Komore dr. Marijana Cesarika, koji je ujedno zamjenik ministra zdravlja. Liječnici tvrde da je Cesarik u sukobu interesa i da kao član izvršne vlasti ne može biti u čelništvu Komore jer po “difoltu” ne može istodobno biti branitelj njihovih prava i zaštitinik interesa Vlade, što se također moglo vidjeti tijekom štrajka.

Liječnici su se očito, ovaj put, otvoreno suprotstavili načinu Minigova vođenja krovne liječničke strukovne udruge bez čijeg “papira”, odnosno licence ne mogu samostalno obavljati liječnički posao, a zauzvrat moraju plaćati prilično visoku članarinu. Tvrde da neke druge koristi od Komore nemaju, osim ponekog online tečaja. Peticijom se uz ostavke traže i novi izbori u HLK, a liječnici s kojima smo razgovarali kažu kako je krajnji trenutak da njihova strukovna udruga konačno počne raditi poslove za koje je plaćaju iz svog džepa, odnosno brinuti se o njihovu položaju, statusu i edukaciji, a ne samo o članarinama. Na primjedbu da ih Komora nerijetko snažno štiti od grešaka koje učine tijekom liječenja pacijenata, odgovaraju da onima koji savjesno rade takva zaštita ne treba i odmah je se odriču bez problema.

Šutnja oko štrajka

- Kap koja je prelila čašu liječničkog strpljenja je činjenica da se HLK nije oglasio tijekom dvomjesečnog štrajka liječnika niti stao u zaštitu prava liječnika, a time i pacijenata - kaže nam jedna zagrebačka bolnička liječnica. Nezadovoljni su također što HLK nije reagirao, kako kažu, na vrijeđanja koja je na njihov račun izrekao prvo premijer, a onda i ministar financija. Sve to razlog je peticije koju je u petak na svoje e-mail adrese dobilo svih 18.500 članova Komore kako bi na nju stavili svoj potpis i novim izborima dobili i novo, odgovornije čelništvo HLK. Uz ostavke dr. Miniga i dr. Cesarika, liječnici izrijekom traže i ostavke svih članova Povjerenstva za bolničku djelatnost, kao i člana časnog suda prof. dr. Ine Husedžinovića. Isto tako traže da se pokrene postupak protiv Miniga, Cesarika i Husedžinovića pred časnim sudom Komore “zbog kršenja i nepridržavanja odredbi statuta HLK”, stoji u peticiji. Objašnjavaju da tijekom štrajka vodstvo HLK nije reagiralo na apele pojedinih županijskih povjerenika Komore nego su “bili produžena ruka politike, pri čemu je predsjednik Vijeća, Cesarik, na sjednici Vlade objašnjavao potrebu uvođenja radne obveze, a na sjednici HLK nije dozvolio raspravu o istoj”.

Štiti one koji griješe

I dok liječnici drže da Komora premalo štiti njihova prava i status, pacijenti pak smatraju da HLK i njezin predsjednik previše štite liječnike koji počine neku grešku u liječenju. To ilustriraju podacima da je izuzetak izuzetaka trajno oduzimanje licence za nesavjesno liječenje jer se liječnici “izvuku” privremenim oduzimanjem licence, a najčešće se to ipak pretvori u “opisane komplikacije” za koje nema te vrste odgovornosti.