ANALIZA IVANKE TOME

Iluzija da je rješenje MOST trajala je tri dana

 Denis Jerković/CROPIX

- Antistranačka platforma ne može biti osnova za pregovore. Božo Petrov ne može jamčiti za preostalih osamnaest zastupnika izabranih s liste Mosta, on nema nikakav mehanizam kojim bi ih mogao kontrolirati. Za funkcioniranje parlamentarne demokracije potrebne su stranke, a Most to nije - kaže Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti i napominje da su prve političke stranke nastale prije 200 godina, i to u parlamentu kao mehanizam za donošenje političkih odluka.

Most je, nastavlja, išao u alternativnu kampanju i ostvario uspjeh na izborima. - Ali, dobitak na izborima nije sve. Sada smo u situaciji da ključ za formiranje Vlade u rukama drži Most koji nije politička stranka, nego je skupina devetnaest pojedinaca koji su zajednički nastupili na izborima - ističe Čular uz napomenu da je to veliki problem u pregovorima o formiranju saborske većine koja bi podržala novu Vladu. Ako predsjednici HDZ-a i SDP-a, Tomislav Karamarko i Zoran Milanović, nešto kažu, onda se na to može osloniti jer oni iza sebe imaju stranačke mehanizme uz pomoć kojih su u stanju održati danu riječ. A čelnik Mosta, Božo Petrov, ne može jamčiti ništa jer ni sam ne može znati kako će tko glasati u Saboru kada na dnevni red dođe davanje povjerenja novoj Vladi. - Ne postoje temeljne pretpostavke da počnu pregovori i čini mi se da su u SDP-u to odmah shvatili te da će pokušati osigurati potreban broj glasova, ne računajući pritom kako će formirati Vladu koja će trajati do kraja mandata - smatra Čular.

Slično razmišlja i njegov kolega Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji iz istih razloga - Most nije, niti će se formirati u političku stranku - vidi dva moguća scenarija. Jedan je daljnje osipanje Mosta koji, ako ostane na 11 zastupnika, HDZ-u ne može biti dovoljan za formiranje Vlade. U toj opciji Vladu bi sastavio Zoran Milanović koji već ima podršku IDS-a i većeg dijela manjinskih zastupnika. - U toj je varijanti samo pitanje koliko im je SDP spreman ponuditi i koliko je spreman trpjeti kritiku da kupuje zastupnike i razara treću političku opciju - kaže Šalaj. Kao drugi scenarij, i to pod uvjetom da Milanović ne uspije formirati Vladu ili da od toga odustane, vidi nove izbore. - Bez političkih stranaka nema parlamentarne demokracije, pa makar one bile loše kao što su to HDZ i SDP - zaključio je Šalaj.

- Problem je što se politikom proglašava to što postoji dobra volja glasača da se napravi politički zaokret. Ali, ona mora naići na dobro elaboriran i strukturiran program - smatra prof. Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu i dodaje da ovdje imamo slučajnog dobitnika. - To je kao kad netko dobije na lutriji pa mu se javljaju poznati i nepoznati rođaci. Imamo dobitnika koji nije bio svjestan da će dobiti i nema sustavnu ideju što sada treba napraviti i zašto je dobio na izborima - kaže Rimac i podsjeća da smo imali slične situacije. Primjerice, zbog nezadovoljstva HDZ-om svojedobno je jačao HSP, a zbog nezadovoljstva SDP-om rasli su Laburisti. I Živi zid je ne tako davno uživao veliku podršku. - Sve su to bili dobitnici, ali oni na kraju nisu konstruktivno opravdali povjerenje jer nisu nudili rješenja - kaže Rimac i napominje da 50 posto ljudi iskazuje nepovjerenje prema etabliranim strankama, i to uglavnom neizlaskom na izbore. Kada je izlaznost veća od 50 posto, to je u pravilu zato što glasači misle da se pojavio treći put i daju mu podršku. A Most je, kaže, imao čudnu ideju o tome kako funkcionira politički sustav. - Jezgra Mosta ne razumije operativnu stranu politike, a to je da moraju imati većinu u predstavničkom tijelu kako bi proveli svoj program ili moraju stupiti u operativnu koaliciju u kojoj će tražiti provedbu svojih programskih načela. Ako ne ostvare svoj program, onda su iznevjerili očekivanja svojih birača - ističe Rimac i upozorava da opstrukcija vlasti može izazvati samo kaos te da sustav i njegove institucije ipak moraju funkcionirati.

U postupcima Drage Prgometa prepoznaje želju za operativnom efikasnošću politike, ali misli da nije shvatio s kakvim su emocijama ljudi glasali za Most, da je to bilo zbog toga što su govorili da ne žele ni lijeve, ni desne, i da Prgomet svojim postupcima izaziva animozitet prema sebi.

Govoreći o Prgometu, profesor s Fakulteta političkih znanosti Čular kaže da je njegovo izbacivanje prvi, i zasad jedini, potez Mosta koji je svojstven političkoj stranci. Prof. Rimac, pak, smatra da Prgomet nije izbačen zato što se sastajao s Milanovićem, niti zbog želje da uđe u vlast (jer ima još takvih, ako nitko drugi - onda dva profesora izabrana na listi Mosta), nego je u pozadini ideološki sukob. - Iz ideoloških razloga u Mostu nisu načisto s kim bi bili spremni ući u koaliciju. A to su ideološke i svjetonazorske polemike koje još vučemo iz socijalizma kada se uopće nije problematiziralo ekonomska pitanja.

- Osnovni problem Mosta jest to što je strukturirao svoju ponudu i liste su nastale tjedan ili dva prije izbora. To sigurno nije osmišljeno na zajedničkoj platformi, nego se išlo na povećanja političke snage, s tim da popis ljudi koje su ponudili biračima nije bio koncipiran kroz jasan politički program i cilj - objašnjava Rimac i navodi da sada Most ima 18 različitih ljudi, a nema niti jedan program koji bi bio razrađen i koji bi se mogao provesti, kao ni ljude koji bi ih znali i mogli provoditi.

Ovakve stvari s propadanjem trećeg puta u Hrvatskoj su se već događale, ali nikada ovako brzo. - Sada su prošla samo tri dana od iluzije da je rješenje na vidiku do spoznaje da ga nema. Nekada nam je trebalo šest mjeseci do godine dana da to shvatimo - kaže Rimac i napominje da je možda sada prilika da se proanalizira zašto u Hrvatskoj nije uspjela ni jedna treća opcija, ni jedan treći put.

- Da je Most formirana stranka i da imaju pet do šest politika, da imaju kadar koji bi ih mogao provoditi, onda bi imalo smisla da pozovu SDP i HDZ i zatraže podršku za sastavljanje Vlade, a od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović zatraže da imenuje njihova mandatara - kaže Čular i napominje da bi takva Vlada koju bi Most sam formirao za svaki svoj prijedlog u Saboru tražila konsenzus. - Tek bi to bila prava manjinska Vlada i tada bi Most bio dosljedan u svom obećanju biračima da neće ni s lijevima, ni s desnima. No, za takvo što ljudi iz Mosta nemaju kapacitet ni znanje - tvrdi Čular i napominje kako se njima podrazumijevalo da će sjediti u parlamentu, a drugi će provoditi njihove programe, dok će oni proizvoljno odlučivati što će podržati, a što neće.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 21:16