INTELEKTUALCI O PRVIH 100 DANA PREDSJEDNICE ‘Damski, ali vojnički odolijeva niskim udarcima’

Od pobjede Kolinde Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima prošlo je 125 dana, a od inauguracije 91. Predsjednica je i prije inauguracije i službenog useljenja u svoj novi ured 19. veljače radila na Pantovčaku, u susjednoj Vili Weiss pa je tako, što u mandatu, što neposredno prije njega, prošlo njenih prvih stotinjak dana na Pantovčaku.

U igri tih brojeva Nedjeljni Jutarnji zamolio je tridesetak istaknutih hrvatskih intelektualaca, s različitih područja, da uoči “službenih” 100 dana mandata ocijene predsjedničin start. A svega je, doista, bilo od trenutka kada je Kolinda Grabar Kitarović porazila Ivu Josipovića. Nikad, recimo, nije razjašnjeno tko je bio autor scenarija da joj se noć nakon trijumfa pokuša osporiti legitimitet pobjede. Slijedila je fantastična zbrka s preseljenjem Ureda u Visoku, a muke kohabitacije prve hrvatske predsjednice i desetog hrvatskog premijera pokazale su, više od ičega, politički trenutak u zemlji.

Susreti na najvišoj razini

Grabar Kitarović krenula je žestoko, dokazujući da neće biti puki statist u Hrvatskoj koju razdiru podjele, guši kriza i gdje optimizam godinama ne stanuje. Žena s briljantnom diplomatskom karijerom, koja je na Pantovčak došla s jednog od najviših mjesta u NATO-u, u prvih stotinjak dana susrela se s Angelom Merkel, Ban Ki-moonom, europskim dužnosnicima, Clintonima, otišla u Afganistan, a za koji dan će do pape Franje. Nosi se i s tvrdnjama da je Karamarkova produžena ruka, ističe dignitet branitelja iz šatora u Savskoj, maknula je bistu Josipa Broza, što Tuđmanu, recimo, nije padalo na pamet. Još uvijek nije sazvana zajednička sjednica Vlade oko ekonomskog stanja u zemlji, ali se zato većina lidera stranaka, osim šefa SDP-a, odazvala pozivu na razgovor na Pantovčak.

U tišini je Kolinda Grabar KItarović prvo otišla u Jasenovac te zatim i na Bleiburg, a u Vijeću za domovinsku sigurnost zajedno je posjela Antu Gotovinu i bivšu ministricu obrane iz Račanove vlade Željku Antunović. Bilo je to zaista burnih 100 dana.

“Kao rektor Sveučilišta u Zagrebu, ocjenjujem da je dosadašnja suradnja Sveučilišta u Zagrebu i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović vrlo otvorena i srdačna, s potpunim obostranim razumijevanjem i uvažavanjem.

U svom uredu dočekuje bugarskog predsjednika Rosena Plevnelijeva

Zaustaviti odljev mozgova

Posebno cijenim njezin stav da treba podržati mlade u Hrvatskoj i zaustaviti već dramatični odljev mozgova, kao i njezinu želju da pomogne u promicanju uloge akademske zajednice i njezinih kreativnih potencijala u društvu”, kaže za Nedjeljni dr. Damir Boras.

Predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić, izražava zadovoljstvo što je Grabar Kitarović od početka mandata pokazala zanimanje za rad Akademije.

“Iskazala je i razumijevanje za ulogu koju HAZU ima u hrvatskom društvu kao najviša znanstvena, umjetnička i kulturna institucija. Predsjednica je u svom uredu već primila u posjet vodstvo Akademije, s kojim je razgovarala o aktualnim društvenim pitanjima, a prvoga dana svoga mandata telefonom je nazvala i kardinala Bozanića i mene.”

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, msgr . Želimir Puljić, rekao nam je da je sam čin uvođenja u službu nove predsjednice, prve žene na toj funkciji, pred crkvom Sv. Marka u Zagrebu bio svečan i obilježen duhom zajedništva i optimizma.

“Tome je svakako pridonijelo ne samo lijepo i sunčano vrijeme usred zime, nego i vrlo pomno sročen nastupni govor i siguran nastup Kolinde Grabar Kitarović. Ostavlja dojam jednostavne, transparentne i sigurne osobe. A to ulijeva nadu ljudima da će moći pokrenuti mehanizme u osnaživanju općeg dobra i promicanju temeljnih vrijednosti na kojima počiva svako zdravo i napredno društvo.”

Trilateralni susret s predsjednicima Austrije i Slovenije, Heinzom Fischerom i Borutom Pahorom

Odličan govor

Na Vesnu Kusin, zamjenicu zagrebačkoga gradonačelnika, prva hrvatska predsjednica ostavila je dojam nakon “odlučnog inauguracijskog govora kojim je pokazala da je prava državnica”. Kusin ističe da je, pozivajući tada na zajedništvo, upozorila na ključni problem našega razjedinjenog društva kojim dominira stranačka borba.

“Zato je apelirala na ujedinjenje zajedničkih snaga za dobrobit Hrvatske i njezinih stanovnika. Da nije riječ o pukoj retorici, pokazala je pozivom stranačkim vođama na razgovor, želeći tako da zajedničkim snagama svi upru k istom cilju, općem dobru, a to znači zajedničko djelovanje kako bi Hrvatska krenula u boljem smjeru. Počela je širiti pozitivnu energiju u državi koja je na koljenima, što je preduvjet za dobar start.”

Predsjednica, tvrdi Kusin, ima jasne i nedvosmislene stavove, odmjerena je, ali i odlučna.

“Damski, ali i vojnički odolijeva niskim udarcima pojedinaca kojima politika ne može nadomjestiti nedostatak elementarne pristojnosti. Dostojanstvena, ne da se navući na tanak led kavge koju joj smještaju oni koji bi ‘igrama za puk’ prikrili svoju nesposobnost. Mislim da je Kolinda Grabar Kitarović unijela narodu nadu u bolje sutra. Za početak, već je i to veliki korak. A vjerujem da će ustrajati u svom naumu za bolju Hrvatsku.”

Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar tvrdi da je 100 dana premalo da se dobije dojam o nečijem mandatu, ali da je predsjednica vrlo aktivna.

“Nažalost, upala je i u nepotrebne rasprave s premijerom i dijelom javnosti i žao mi je što je uvučena u to. Ne optužujući pritom ni drugu stranu, jer mislim da su oboje uvučeni ili, da budem precizniji, dali su se navući u taj tip rasprava.”

Kada je riječ o odlascima u Bleiburg i Jasenovac, Baldasar kaže da je trebala naciji objasniti svoje stavove.

“Nije to jasno obrazložila, kao što slične stvari nisam ni ja pa onda imam problem. Zato ne bih volio da joj se dogodi ono što se meni dogodilo i da se krivo tumače neki potezi.”

S talijanskim predsjednikom Sergio Mattarella

Označila je svoj prostor

Profesor Ljubo Jurčić smatra da je predsjednica u prvih 100 dana označila prostor svoga djelovanja, a zamjera joj nastavak tenzija s Vladom.

“Ako se premijer Zoran Milanović inati, predsjednica nije smjela prihvatiti niti jedan posto takve ‘borbe’. Morala je omekšati teren, jer strategija ‘tko će prvi popustiti’ nije, prije svega, dobra za Hrvatsku.”

Jurčić konstatira da je predsjednica i dalje bez ekonomskog savjetnika pa se “istrčala” tvrdnjom da treba brzo uvesti euro.

“To nije trebala reći jer nije njezino područje. Nije smjela u to ulaziti jer su to stručne stvari kojima se predsjednik ne treba baviti.”

Saborski zastupnik i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin gleda na prvih 100 dana predsjednice “relativno pristrano”.

“Kolinda Grabar Kitarović susrela se s talijanskim predsjednikom Sergiom Mattarellom i dva je puta posjetila Istru, a čak je u jednom navratu progovorila i par rečenica na talijanskom. To mi se čini pristojnim i zadovoljan sam onim što je dosad napravila. I misija u Afganistanu je važnija nego što se na prvi pogled čini. Očekujem još da progovori o položaju nacionalnih manjina i eskalaciji etnocentrizma u nekim područjima Hrvatske, ali to nije stvar koja se radi u prvih 100 dana. Zasad nemam ništa posebno negativno reći.”

Hrvatska predsjednica i ministri vanjskih poslova Kosova i Srbije, Hashim Thaçi i Ivica Dačić

Ekonomistica Martina Dalić smatra da je start na Pantovčaku dobar jer je neke probleme i rješavanje tih problema dobro naznačila.

“Prije svega, pokretanje inicijative za raspravu o ekonomskom stanju u zemlji. Taj pokušaj da osigura mjesto gdje će početi politički dijalog o bitnim pitanjima budućnosti držim njezinim velikim plusom u ovih 100 dana.”

Kad je riječ o inzistiranju na sazivanju sjednice Vlade, Dalić smatra da mehanizmi koji su formalni, a ne vode otvaranju prostora za izlazak iz krize, nisu rješenje.

“Više vidim potrebu da koristi svoj mandat za smanjivanje i zatvaranje sukoba, prijepora i tenzija.”

Politički analitiča r Davor Gjenero kaže da je predsjednica umjerena, odmjerena i ozbiljna političarka, posebno snažna u vanjskoj politici.

“Početak je izrazito dobar i upečatljiv. Poslala je i snažnu poruku u Hrvatskoj da je spremna na konsenzus, što je od strane Milanovića i njegovih suradnika ostalo potpuno neprimijećeno. Iako je mogla praviti probleme oko imenovanja veleposlanika koji su prošli proceduru u vrijeme prošlog predsjednika, to se nije dogodilo i odlučila je čvrsto stabilizirati diplomatsku službu. To je izrazito dobro i praksa je posve suprotna Milanovićevoj i ove Vlade koja institucije, umjesto da ih ojača, razara.”

Politolog Berto Šalaj smatra da predsjednica namjerno ili nenamjerno pokušava voditi i politiku za koju prema Ustavu nije ovlaštena.

“Pokušava se nametnuti kao politički akter nakon što su joj neki u medijima rekli da je Karamarkova produžena ruka na Pantovčaku. U tom pokušaju da pokaže kako to nije tako i da je samostalna i autonomna, ponekad izađe iz ustavnih okvira. Naprosto želi poručiti ‘ja nisam Karamarkov daljinski upravljač’ i povlači poteze koji nisu loši, ali si ujedno uzima za pravo provoditi politiku.”

Bivši ministar kulture Božo Biškupić kaže da je još u vrijeme kad su bili ministri vidio njezinu iznimnu radnu energiju.

Ima i kritičara

“Svoj je mandat dobro počela i ovih su 100 dana pozitivno odjeknuli u javnosti, ali ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi. Pokazalo se da je predsjednica svih Hrvata i svih hrvatskih državljana. Kad je riječ o kulturi, drago mi je što će joj posvetiti dostojnu pažnju.”

Kritičan prema prvih 100 dana Kolinde Grabar Kitarović na Pantovčaku je filmski redatelj Rajko Grlić.

“Bojim se da je u prvih 100 dana predsjednikovanja previše puta svima nama dala do znanja kakva je i kako će biti predsjednica pripadnika jedne stranke, jednog svjetonazora i jedne ideologije. Začuđen sam i dozom njezine strasne ljubavi prema uniformama, oružju, generalima, braniteljima, uopće tom slatkom militarističkom ozračju koje oko sebe širi i koje u zemlji teške ekonomske krize može biti vrlo opasna igra sa šibicama.”

Liječnik i bivši ministar Dragan Primorac smatra da je želja za dijalogom i zajedništvom koju je predsjednica pokazala kroz susrete s čelnicima političkih stranaka neuobičajen, ali i nužan iskorak u političkom životu Hrvatske.

“U vrlo kratkom roku intenzivno je pozicionirala Hrvatsku u svijetu, posebice kroz susrete s prominentnim političarima poput supružnika Clinton, Angele Merkel, Ban Ki-moona i drugih. U tišini i bez kamera se poklonila svim žrtvama Drugoga svjetskog rata i time dala jednu novu dimenziju u odavanju dužnog pijeteta svim žrtvama.”

Snježana Banović tvrdi da predsjednica ima problema s “vlastitim upravljanjem”.

Ona je ‘ona druga’

“Nevjerojatna je i onako romaneskno napisana biografija, a Kolinda bi kao američki đak trebala znati da u biografijama nema mjesta opisima iz djetinjstva i ljepoti pejzaža.”

Banović tvrdi da se već u trenutku proglašenja vidjelo da je “ona druga” jer ju je “proglasio” Tomislav Karamarko. Smatra da nije osoba dijaloga, a posebno joj zamjera posjet Afganistanu.

“Pokazala je vrhunski cinizam kada se obraćala afganistanskoj djeci riječima da trebaju biti ravnopravna njenoj djeci. Krajnji populizam.”

Za Banović je nedopustivo da predsjednica osobne stavove promovira preko politike, a jedan od primjera je micanje Titove biste.

“Mogla se bista negdje drugdje izložiti, ali je Kolinda išla tu politički i čistila, kao loša domaćica, Ured od nekog uljeza.”

Političar i liječnik Slobodan Lang kaže da je kao savjetnik osobno doživio posljednjih 100 dana predsjednika Tuđmana pa s posebnim simpatijama gleda na prvih 100 dana predsjednice.

“Nama je 2000. godine nastupila demokracija sukoba loših s gorima, umjesto da bude demokracija dobrih s boljima. U tom smislu najviše očekujem od nje, prije svega da stvori uvjete da se može čuti glas svih onih koji Hrvatsku mogu povući naprijed.”

Lang smatra da uvijek treba biti svjestan i okolnosti otprije pa kaže da postavljanje Titove biste na Pantovčaku nije naredio Tito, nego Tuđman.

“Pomoglo bi joj da se više konzultira i s onima koji su u politici sudjelovali prije nje.”

Poruke, i to vrlo jasne

“Predsjednica neumorno obavlja sve što joj drugi odrede. Još nije vidljiv njen projekt, pa ni autoritet koji po funkciji ima. Čini se kao da čeka rezultate izbora, koji će biti kada budu. Možda naslijeđeni objekt i namještaj nisu pravi, ali micanje kipova i slika su neke poruke, i to jasne poruke”, smatra dizajner Boris Ljubičić.

Dramaturg i pjesnik Vjeran Zuppa tvrdi da se predsjednica ponaša prema modelu koji se mogao i očekivati.

“Što se tiče glavnih obećanja, poput premještanja iz Predsjedničkih dvora, ništa nije napravljeno, a strašno je bilo naglašeno kako bi se pokazala nova skromnost. Kako u svom programu ekonomiju gotovo nije ni spomenula, tako su i ovi njezini pokušaji ostali takvi kakvi jesu. A vješto mi se čini da je napravljen odlazak u Jasenovac i Bleiburg bez pompe i javnosti. To je vrlo inteligentno, kada smo svi ovako lijepo podijeljeni i zajapureni. Kohabitacija između Grabar Kitarović i Milanovića ide loše jer se premijer ponaša onako kako je obećao, a ona je valjda mislila da neće.”

Za Zuppu je upitna i veza predsjednice s HDZ-om, s Karamarkom i Brkićem.

“U prvih 100 dana predsjednice možemo primijetiti da je na putu od stranke prema Republici i od politike prema Ustavu. Želim da što prije prijeđe taj put i čvrsto stane na poziciju Republike i Ustava. Da strankama i politici ostavi ono što je njihovo, a Republiku i Ustav čuva od stranačkih avantura i političkih izazova”, kaže lider Srba u Hrvatskoj Milorad Pupovac.

Intendantica HNK u Zagrebu, Dubravka Vrgoč, početak mandata prije svega sagledava kroz potrebu da se i s tako visokog mjesta promovira hrvatska kultura.

“U današnjim geopolitičkim rasporedima kultura ne bi trebala biti na margini. A u tome nam može pomoći.”

Predsjednik HOO-a i bivši premijer Zlatko Mateša predsjednici daje “čistu peticu”.

“Radi mudro, dostojanstveno i vuče neke poteze koji su pomalo neočekivani, ali dostojni predsjednice. Voli, želi i namjerava podržavati hrvatske sportaše. Bila je na svim značajnijim priredbama u tih 100 dana, često samo kao gledateljica, pa je zaslužila samo pohvale.” Predsjednik HNS-a Davor Šuker kaže da mu je izuzetno drago što je predsjednica jasno pokazala da joj je uistinu stalo do hrvatskog sporta, pa tako i nogometa.

Agnostik Ivo Josipović

“Ponosni smo što nas je podržala na susretu protiv Norveške i što je primila cijelu reprezentaciju i delegaciju saveza na Pantovčaku. Pokazala je neskrivenu ljubav prema sportu, našim sportašima, klubovima i reprezentacijama, a svojim je izjavama i ponašanjem dala doprinos našoj borbi protiv rasizma i diskriminacije na stadionima. Veliki pljesak na Maksimiru pokazao je da i navijači prepoznaju njene simpatije prema sportu, a njena iskrenost i otvorenost u komunikaciji uvjerili su me da će zaista raditi na poboljšanju statusa sporta u Hrvatskoj. Svi u nogometu smo sretni vidjeti predsjednicu koja s ponosom nosi hrvatski dres”.

Teolog dr. Juraj Kolarić tvrdi da je izbor Grabar Kitarović nešto posve novo za Hrvatsku.

“Nakon duhovne i nacionalne letargije koju je uporno širila Kukuriku koalicija uz pomoć dotadašnjeg predsjednika, agnostika i zagovornika neojugoslavenske regionalne politike Ive Josipovića, hrvatska se javnost postupno budi iz nametnutog beznađa. Predsjednica zrači vedrinom i radošću i toliko potrebnim optimizmom. Konačno se pojavio netko tko je javno i otvoreno, i to s najvišega državničkog mjesta, počeo govoriti o vrijednostima hrvatskog naroda, o kršćanskom svjetonazoru”.