ISTINA O POBAČAJIMA Dvije trećine liječnika u Zagrebu ne želi izvoditi pobačaje

Nisam željela da me osuđuju. Da me zavode u registre, beskrajno ispituju, da me gledaju ispod oka. Vlastita mi je krivnja bila dovoljna. Htjela sam to obaviti bez objašnjavanja i opravdavanja. Htjela sam da me nakon toga netko uzme za ruku i bez riječi pokaže raumijevanje - kaže Zvjezdana R., 30-godišnjakinja koja je prije dvije godine napravila pobačaj u privatnoj ordinaciji jednog uglednog zagrebačkog ginekologa.

Bio je to ilegalan pobačaj. Iako ga je u zakonskom roku, prije 10. tjedna trudnoće, u luksuznoj ordinaciji sa svom potrebnom opremom izveo iskusni stručnjak ginekolog, taj je pobačaj ilegalan jer, prema zakonskim odredbama koje datiraju još iz 1978. godine, pobačaj se može izvoditi jedino u državnim bolnicama.

- Kad sam svom privatnom ginekologu rekla što sam odlučila, obavijestio me da to mogu obaviti u bilo kojoj bolnici. Odbila sam jer sam htjela više privatnosti. Rekao mi je da će on to učiniti, ali da kod njega ne mogu dobiti punu anesteziju, i to je bila glavna razlika između bolničkog i ‘privatnog’ pobačaja. Platila sam zahvat 4000 kuna, a u bolnici bi koštao 2500 kuna - kaže Zvjezdana R.

Spolne navike

Njezin pobačaj nigdje nije službeno zaveden, vjerojatno ni u knjigama privatnog ginekologa. U službenim statistikama koje, na temelju prijava bolnica, vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, tog pobačaja nema. Koliko je žena, osobito u malim sredinama, koje biraju anonimnost u privatnim ordinacijama umjesto državnih bolnica - teško je reći, ali upućeni tvrde da se radi o desecima ilegalnih pobačaja godišnje.

- Kada bi broj pobačaja u Hrvatskoj bio dvostruko veći od onog koji bilježi HZJZ, Hrvatska bi po stopi ilegalno induciranih abortusa još uvijek bila ispod prosjeka Europske unije. A s obzirom na porazno nisku upotrebu sigurne kontracepcije među Hrvaticama, može se očekivati da je u stvarnosti ta stopa i viša - objašnjava jedan poznati ginekolog.

Hrvatska je, naime, država s najnižom stopom legalno induciranih pobačaja u Europskoj uniji. Paradoksalno, istovremeno ima i najnižu učestalost korištenja bilo kakve kontracepcije. Mimo sterilizacije najsigurniju kontracepcijsku metodu - antibebi pilulu - prema posljednjim istraživanjima koristi tek osam posto žena u fertilnoj dobi, dakle od 15 do 45 godina, a više od polovice žena ne koristi nikakvu kontracepciju ili se oslanja na prekinuti snošaj. Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj su tijekom 2012. izvedena 3572 legalno inducirana abortusa - dakle pobačaja na zahtjev žene, bez medicinskih indikacija, malformacija ploda, posljedica incesta ili silovanja. Prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije koja stopu pobačaja računa kao broj namjernih pobačaja na 1000 rođene djece, Hrvatska je 2011. imala stopu od 105,5. Prosjek EU je 221, a najgore stoje Rumunjska, Bugarska, Estonija i Mađarska sa stopom većom od 400.

- Računajte da su to ujedno države s kojima se Hrvatska može uspoređivati kad je u pitanju korištenje kontracepcije. Stoga bi se očekivalo da je i stopa pobačaja ‘tu negdje’, osobito što se u Hrvatskoj iz godine u godinu rađa sve manje djece. Dakle, ili su spolne navike Hrvata potpuno različite od svih drugih, ili s ovim brojkama nešto ne valja - kaže naš sugovornik.

Prva sljedeća država na ljestvici EU s najnižom stopom pobačaja je Nizozemska, koja je do ulaska Hrvatske u EU držala vodeće mjesto. No, i Nizozemska ima čak 50 posto višu stopu od Hrvatske, iako u Nizozemskoj oko 70 posto žena redovito koristi antibebi pilule. Svjetska zdravstvena organizacija još nije objavila podatke o stopi pobačaja u europskim državama za 2012., no taj je podatak za Hrvatsku objavio HZJZ: stopa nije rasla, naprotiv. U 2012. godini iznosila je 85,5, što je prvi put u EU da je stopa u bilo kojoj državi pala ispod 100. Naravno, ne računaju se države poput Poljske i Irske u kojima je pobačaj praktički zabranjen, pa i nema službenih statistika.

Hrvatske se brojke nevjerojatno razlikuju i od regije do regije - točnije, od bolnice do bolnice. Tako su se, prema evidenciji HZJZ-a, u zagrebačkim bolnicama tijekom 2012. godine obavila 354 legalno inducirana pobačaja - 10 posto od ukupnog broja u državi, iako na području Grada Zagreba živi petina svih žena fertilne dobi. Broj je, primjerice, manji od broja izvedenih pobačaja u Općoj bolnici Pula u kojoj je zabilježeno 427 pobačaja.

- Prema podacima HZJZ-a, ukupan broj legalno induciranih pobačaja među ženama s područja Grada Zagreba upola je manji u odnosu na broj među ženama iz Istarske županije (243 prema 449, nap. p.) unatoč tome što u njemu obitava gotovo pet puta više žena u fertilnoj dobi!? Malo je vjerojatno da se ta dva područja, kao uostalom i druge regije u Hrvatskoj, toliko razlikuju po spolnim navikama i primjeni kontracepcije, već se može pretpostaviti da je problem u prijavljivanju prekida trudnoće. U tom pogledu liječnici u OB Pula nemaju dvojbi - kaže prim. Davor Zoričić, rukovoditelj Službe za ginekologiju i opstetriciju OB-a Pula.

Klasična korupcija

Dvojbi nemaju ni u Rijeci u čijem je KBC-u napravljen najveći broj legalno induciranih abortusa - 567.

- Svi sve znamo, ali nije na meni da to konstatiram. Kad sam prije 14 godina došao na čelo KBC-a, svim sam liječnicima rekao da privatne pobačaje neću tolerirati. I do dana današnjeg je tako, što zorno pokazuje i statistika - kaže prof. Herman Haller, ginekolog i upravitelj KBC-a Rijeka.

Osim privatnih pobačaja, javna je tajna u bolnicama da se mnogi pobačaji ne registriraju kao takvi, već ih se u bolničke obrasce zavodi pod nekom drugom dijagnozom. Radi se o klasičnoj korupciji, jer žene koje dolaze na abortus taj zahvat izravno plaćaju, od 990 kuna, koliko pobačaj stoji u OB Zabok, do 2500 kuna. Međutim, ako medicinsko osoblje takav pobačaj prijavi kao spontani ili pod nekom potpuno drugom dijagnozom, troškove zahvata snosi HZZO. Pacijentica toga, naravno, nije svjesna, nego normalno plati abortus, a novac međusobno podijele liječnik i sestre. Logično, ni takvi pobačaji ne stignu do službenih evidencija.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista