JESMO LI SPREMNI ZA LEGALNU MARIHUANU? Sve bitne stranke su za legalizaciju u medicinske svrhe

Vrijeme je da se ukine zabrana marihuane, objavio je prije sedam dana New York Times, jedna od najuglednijih svjetskih novina. Radilo se o uredničkoj izjavi kojom se ta novina javno založila za ukidanje zabrane korištenja marihuane starijima od 21 godine na federalnoj razini u SAD-u, dok bi detalje o proizvodnji, distribuciji i mjestima korištenja donosile američke države samostalno.

U kratkoj uredničkoj izjavi, kojom su započeli ozbiljnu kampanju u SAD-u, zabranu marihuane usporedili su s prohibicijom, 13-godišnjim razdobljem početkom 20. stoljeća, kad je u SAD-u bio zabranjen alkohol. Takva je zabrana, tvrde, pogodovala kriminalcima svih vrsta, a od građana koji inače žive u skladu sa zakonom stvarala prijestupnike: ljudi, naime, nisu prestali piti samo zato što je alkohol bio zabranjen.

Sada je, smatraju u New York Timesu, u sličnom položaju marihuana. U 20 američkih država na neki je način dekriminalizirana ili legalizirana - mahom u medicinske svrhe, a u nekima je kazneno djelo. Sve više Amerikanaca puši marihuanu čime riskira čak i zatvorsku kaznu.

Zarada od legalizacije

Kampanja New York Timesa nije beznačajna ni izolirana, a najmanje nepromišljena. Diljem Amerike - čija je antidrogna politika bila jedna od najrigoroznijih u razvijenom svijetu - istu ideju počele su propagirati i tražiti brojne nevladine udruge, a raste i opća podrška legalizaciji: u listopadu prošle godine 58 posto Amerikanaca u velikom istraživanju Gallupa podržalo je punu legalizaciju marihuane. Takvo istraživanje Gallup provodi svake četiri godine još od 1969., a ovo je prvi put da je većina Amerikanaca rekla - mi smo za. U prvom istraživanju, prije 45 godina, legalizaciju je podržalo njih 12 posto, a u pretposljednjem, provedenom 2009., 44 posto. Pristaše su tek lani postale većina.

Nije zanemariv ni ekonomski aspekt legalizacije. Procjenjuje se da bi na svjetskoj razini porezni prihod od legalizacije iznosio od 10 do 14 milijardi dolara. Američka država Kolorado koja je nedavno legalizirala marihuanu očekuje da će u prvoj godini uprihoditi 184 milijuna dolara poreza.

Svi relevantni podaci pokazuju da se opća klima u razvijenim državama u odnosu na marihuanu stubokom promijenila baš u posljednjih nekoliko godina. U ovom trenutku u 15 država Europske unije marihuana ili lijekovi na bazi kanabinoida legalno se propisuju na recept. Većina njih legalizirala je takvu mogućnost posljednjih godina: Rumunjska lani u listopadu, Francuska ove veljače, a Slovenija, kao posljednja, u lipnju 2014. U mnogim državama aktivisti za opću legalizaciju sve su glasniji, iako Nizozemska još uvijek ostaje jedina europska država u kojoj se, na posebnim mjestima, legalno može kupiti i popušiti joint, posebno smotana cigareta marihuane najčešće pomiješane s duhanom.

Liberalni Urugvaj

U veljači ove godine na razini EU udruga “Weed like to talk” službeno je pokrenula građansku inicijativu za legalizaciju marihuane. Skupe li potrebnih milijun potpisa, o tome će se na razini EU morati otvoriti rasprava.

Prošli je tjedan Svjetska zdravstvena organizacija poslala preporuku državama članicama da dekriminaliziraju marihuanu, odnosno da posjedovanje marihuane za osobnu upotrebu bude prekršaj, a nikako kazneno djelo.

Iako je u ovom trenutku Urugvaj jedina država svijeta koja je u potpunosti legalizirala proizvodnju, prodaju i korištenje marihuane, tendencija koja ukazuje na sve veće opće prihvaćanje marihuane evidentna je: davno su odbačeni apsurdni stereotipi kako je pušenje marihuane osobito opasno jer vodi k ovisnostima o mnogo težim drogama poput heroina (što bi bilo jednako tvrdnji da pijenje piva vodi teškom alkoholizmu), a 2009. godine objavljeno je i - više hrabro, nego revolucionarno - znanstveno istraživanje koje je dalo ozbiljno ubrzanje pokretu za legalizaciju. Radi se o radu dr. Davida Nutta, tadašnjeg savjetnika britanske Vlade, koji je zajedno s kolegama sa Sveučilišta u Bristolu u višegodišnjem istraživanju štetnosti ovisničkih tvari napravio slavnu tablicu, prema kojoj je na petom mjestu po štetnosti bio alkohol, na devetom mjestu nikotin, a marihuana na - 11. mjestu. Potrebno je ili kriminalizirati alkohol i nikotin, ili prestati proganjati ljude koji uzimaju marihuanu, zaključio je.

- Znanost je tu doista jasna: nema razloga da marihuana ne bude legalna. Njezina legalizacija društveno je i političko pitanje, a ne znanstveno. Društvo može kažnjavati konzumente, ali je vrijeme da prestane instrumentalizirati znanost. Represija se može koristiti i bez nje - kaže dr. Robert Torre, ugledni psihijatar specijaliziran za ovisnosti iz Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.

I Hrvatska svojim potezima pokazuje da ide prema sve većem prihvaćanju i sve manjem stigmatiziranju marihuane. Lani je na snagu stupio novi Kazneni zakon, iz kojeg je izbačeno kazneno djelo posjedovanja droge, za što se u Hrvatskoj moglo ići - i išlo se! - u zatvor. Prema novim zakonskim odredbama, posjedovanje bez namjere daljnje prodaje - kako marihuane, tako i drugih droga - dekriminalizirano je i postalo je prekršajno djelo. Drugim riječima, konzument neće dobiti kazneni dosje, već će vjerojatno proći uz novčanu kaznu.

Bio je to veliki korak za hrvatski pravni sustav, za koji su se dobrim dijelom izborili i suci, koji su bili prisiljeni izricati zatvorske kazne osobama koje evidentno nisu kriminalci. Međutim, ono što je u Kaznenom zakonu ostalo sporno, a na što i dalje ukazuju brojni pravni stručnjaci, jest činjenica da osoba uhvaćena s jointom neće biti kazneno gonjena, ali ona koja uzgaja na balkonu jednu jedinu biljku marihuane, i dalje čini kazneno djelo. Nema sumnje da će u doglednoj budućnosti i ova zakonska nelogičnost biti ispravljena.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista