MISTERIJ TITOVIH SLIKA

Kolekcionar Popović: Titove slike su sada moje. Ako ih želite natrag, dajte mi dva milijuna eura

ZAGREB - Umirovljeni Martin Matajić uspinjao se velikim kamenim stepenicama zapuštene Vile Izvor, nekadašnje Titove rezidencije na Plitvicama. Pod njegovim cipelama škripalo je razbijeno staklo. Pucketalo je, nepravilnim, isprekidanim zvukom. Preostalim zavjesama na ogromnim porazbijanim prozorima igrao se vjetar. Istim tim tempom navirala su Martinu sjećanja - nepovezano, u isječcima...

Kodno ime ‘99’

”Baš sam se tu, na stepenicama, fotografirao s Titom. Gdje mi je ta slika?” pita se nekadašnji direktor Plitvica dok stoji na vrhu stepenica i gleda glavni salon vile smještene usred šume. Sagradili su je potkraj 50-ih politički zatvorenici za potrebe Josipa Broza Tita.

Dok se gradila, nazivali su je kodnim imenom ‘99’ jer joj je temelje postavilo 99 robijaša. “Bili su to najbolji radnici, sav najmještaj izrađen je bez ijednog čavla, sve je spojeno u drvu.” Vila je kasnije prozvana i Titovim “Orlovim gnijezdom” jer je na skrovitom mjestu, osam kilometara od glavne prometnice, bez kuća u blizini, s podzemnim tunelom za bijeg. “Nikad nisam vidio taj tunel, a bio sam u vili najmanje 200 puta. Mislim da nitko godinama nije ni znao da postoji”, kaže. Službeni naziv vila je dobila kad je sagrađena, postala je “Vila Izvor”. Drvena ploča s natpisom i danas stoji iznad ulaznih vrata. Natpis nije nimalo izblijedio.

“Nazvana je Vila Izvor jer nedaleko od nje izvire riječica koja stvara najveći slap na Plitvicma”, prisjeća se.

Martin je u vilu u četvrtak, prošli tjedan, ušao prvi put nakon 20 godina. Pristao nas je provesti velebnim objektom na tri etaže koji ima više od šest tisuća četvornih metara.

Teškim drvenim vratima prilazi odlučnim korakom. U njegovu držanju vidi se da je tu nekada bio kao doma. “Pazite gdje gazite i što dirate”, upozorio nas je. A kad je ušao, izraz iščekivanja na njegovu licu pretvorio se u razočaranje, tugu… “Čekao sam da vidim ljepoticu, a ostao je samo kostur”, slikovito je opisao svoje misli. Žalostan je. Vila je danas potpuno zapuštena, pokradena. Iako je u vlasništvu hrvatske Vlade, o njoj nitko ne brine.

‘Divljaci, kakvi divljaci’

Po vili su razbacane fotelje, porazbijani su prozori, nadignuti parketi, uništena kuhinja, kuglana, porazbacani stolovi za bilijar, kreveti... Martin u predsoblju gleda prevrnuti ormar. “Divljaci, kakvi su to divljaci?! Ne razumijem”, govori dok pogledom u kuglani traži rupu u zidu koju je Tito, kaže, napravio kad je jednom prilikom bacio kuglu koja se odbila i ostavila trag.

“Namjerno smo je ostavili, kao uspomenu”, govori Martin, ali ne uspijeva pronaći rupu. Danas je on 69-godišnji umirovljenik, nekada je bio član Partije, a do Domovinskog rata radio je u Upravi Plitvica. O Titu ima pozitivno mišljenje. Opisuje ga kao jednostavnog, pristupačnog, duhovitog.

“Nije često boravio u vili, češće je tu bio Jakov Blažević.” Dok nas vodi kroz vilu, točno zna gdje se što nekada nalazilo, pokazuje - predsjednički apartman, salon za bilijar, šank... Vidi se da zna gdje ulazi, što slijedi. Na trenutke kao da se opet vrati u prošlost i vidi sve kako je nekada bilo - raskošno. Ipak, Martin odbija otkrivati detalje. Na trenutke je nepovjerljiv, nesiguran zbog svoje partijske prošlosti, ali ponavlja: “Ne sramim je se”.

Bilo je to doba kad su Tita u vili na Plitvicama posjećivali svjetski državnici. Martin im je kuhao. U vili su odsjeli indijski premijer Džavaharlal Nehru i egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser. Spavali su u predsjedničkim apratmanima na katu, a sastančili, prisjeća se Martin, u glavnom salonu. Salon je ogroman. “Tu je bio veliki konferencijski stol, ormari...”, pokazuje.

Jedna drvena vitrina, napola potrgana, svjedoči da ga je krasio najbolji namještaj tog vremena. “Sve je bilo rađeno od tikovine”, govori Martin.

Na zidovima još se naziru obrisi slika koje su ukrašavale vilu, a za većinom umjetnina nestalnih 90-ih iz vile hrvatska država i dandanas traga. “Vila je nekada bila prepuna umjetnina, ali nisam se u to razumio, pa ne znam čije su slike tu visjele”, govori Martin dok mu pokazujem kopiju Hegedušićeva ulja na platnu “Žeteoci”, jedne od četiri slike iz ciklusa “Četiri godišnja doba” koje su bile posebno naručene za Titovu vilu.

Ciklus su početkom 50-ih naslikala četiri umjetnika - Krsto Hegedušić, Đuro Tiljak, Marijan Detoni i Oton Postružnik. Svaki je naslikao jedno godišnje doba. Zapravo, do bivšeg direktora Martina došli smo tragajući za izgubljenim slikama iz Titove vile.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 17:20