Najveća otpremnina ikad isplaćena je 476 tisuća kuna, a prijeti jedna od 900 tisuća

Petar Remer godinama je bio ravnatelj Osnovne škole Dragutina Tadijanovića u Petrinji. Prije pet godina istjecao mu je mandat, natjecao se za još jedan, ali ga školski odbor nije izabrao. Remeru je ponuđena nastavnička pozicija, povratak u razred. Odbio je.

Zatim je čitavih godinu dana primao punu plaću ravnatelja, na što je po tadašnjem zakonu imao pravo. Zatim je sa 39 godina staža, u svojoj 63. godini, otišao u mirovinu. Dobio je 222.672 kune otpremnine.

Danas, pet godina kasnije, Petar Remer otkriva kako se savjetovao s pravnicima prije nego što je odbio posao.

Vlada protiv sindikata

- Rekli su mi da to nikako ne prihvatim jer ću dobiti manju plaću, a ovako imam pravo na otpremninu. Kad gledam pošteno, i sam mislim da to nije u redu. Međutim, nisam učinio ništa nemoralno. Samo sam iskoristio ono što mi omogućava zakon. Da sam rekao ‘hvala, ja to neću’, bio bih glup - priča Remer. Novcem koji je dobio vratio je dugove, pokrio kredite, kupio bolji auto. Nešto je malo ulagao u investicijske fondove, no kada se to pokazalo neisplativim, odustao je. Dio novca oročio je za crne dane. Živi s mirovinom od 3500 kuna.

Petar Remer jedan je od pedesetak ravnatelja koji su školu napustili s otpremninama čiji iznosi naprosto šokiraju. Najljepši poklon dobila je Zorislava Galić, bivša ravnateljica Osnovne škole Siniša Glavašević u Vukovaru. Njoj je 30. prosinca 2007. na račun sjelo 476.037 kuna. To je do sada i najveća isplaćena otpremnina u obrazovanju.

Vlada je, kad je shvatila da se za otpremnine ravnatelja u proteklih šest godina isplatilo 10,2 milijuna kuna, tu praksu odlučila prekinuti. Na posljednjem zajedanju Sabora prije ljetne stanke usvojene su izmjene zakona. Država sada ravnateljima, kada ostanu bez funkcije, više neće isplaćivati povlaštene otpremnine.

To je u ovom trenutku posebno važno zbog nove uredbe koja stupa na snagu 2012. godine, a koja navodi visoko obrazovanje kao uvjet za mjesto ravnatelja osnovne škole. Oko 340 ravnatelja, od njih 800, trenutno nema visoku stručnu spremu, pa bi ih gomili prijetio ostanak bez posla i moguće otpremnine. Kako je riječ o pravu iz Kolektivnog ugovora, sindikati i udruga ravnatelja već su najavili tužbe.

Javnost se godinama zabavljala visokim iznosima otpremnina menadžera. No, pokazalo se da je puno darežljivija od privatnika u pojedinim slučajevima bila - država. Ravnatelji škola imaju prosječne plaće od 8000 kuna, a dobivaju ovolike otpremnine.

Formula je jednostavna. Ravnatelji škola biraju se na mandat od četiri godine, pri čemu sa školom sklapaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Kad ostanu bez fotelje, budući ih da po zakonu ne čeka posao, proglašeni su tehnološkim viškom. Škole i lokalne vlasti imaju zadaću bivšim ravnateljima pronaći posao u struci. No, škole im ponekad ne mogu naći drugi posao, a neki su ravnatelji, kao Remer, to posredovanje odbili.

U oba slučaja dobiju otkaz i steknu pravo na povlaštenu otpremninu u iznosu od 60 posto prosječne bruto plaće, isplaćene u posljednja tri mjeseca, množeno s godinama radnog staža.

Većina ravnatelja koji su digli otpremnine u iznosima od 100 tisuća do 500 tisuća kuna bila je pred mirovinom. Za neke od njih tvrdilo se čak da su se sa školskim odborima unaprijed dogovorili da ih više ne biraju za ravnatelje jer su izračunali da im se puno više isplati uzeti otpremninu i otići u prijevremenu mirovinu. No, to je i prosvjetnim vlastima bilo teško dokazati, pa su i tamo gdje im se činilo da nisu čista posla ravnateljima ipak isplaćivali otpremnine.

- Jedan mi je prosvjetni inspektor rekao kako su se neki moji kolege, nakon što su dobili otpremninu, ponovno zaposlili u školama. To smatram stvarno nemoralnim - rekao nam je Petar Remer. Iskreno priznaje kako je jedini uvjet za otpremninu bio prijaviti se na natječaj i ne proći.

Rudolf Gruden, bivši ravnatelj Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, tvrdi kako se on, nakon što mu je istekao mandat, uopće nije natjecao za mjesto ravnatelja, a dobio je otpremninu od 212.013 kuna.

Drukčije sudbine

- Nakon gotovo 25 godina ravnateljskog staža zaključio sam da mi je dosta, pa sam odlučio otići u mirovinu. Vjerujte, uopće nisam znao koja su moja prava - tvrdi Gruden.

No, ima i drukčijih sudbina.

Ivica Bićan, bivši ravnatelj Osnovne škole Josipdol, nakon što su mu liječnici dijagnosticirali Parkinsonovu bolest, sam je tražio od školskog odbora da ga razriješi dužnosti. Do kraja mandata ostalo mu je još sedam mjeseci.

- U školi mi nisu mogli pronaći drugi posao koji bih mogao raditi s obzirom na dijagnozu, pa sam dobio poslovno uvjetovani otkaz - rekao nam je Bićan. U mirovinu je otišao s nepunih 38 godina staža i 63 godine života. Dobio je 414.418 kuna otpremnine. Tim je novcem, kaže, dovršio obiteljsku kuću, a dio je stavio na štednju.

Tužba od milijun kuna

Željka Štefša, bivša ravnateljica Srednje škole Daruvar, u mirovinu je otišla sa 56 godina života, 33 godine staža i 466.097 kuna otpremnine. Tvrdi da su je s ravnateljske funkcije otjerali preko noći jer je lokalni HNS na čelu škole htio svog kandidata.

- Cijeli sam radni vijek provela u prosvjeti. Naravno da sam još htjela raditi, no nisu mi ponudili nikakav posao. Otišla sam posramljena i duboko pogođena. Vjerujte mi, nikakav novac ne može nadoknaditi ono što sam proživjela - rekla je Štefša.

Iako je zakon promijenjen, iznos od 10,2 milijuna kuna, koliko su porezne obveznike do sada stajale ravnateljske otpremnine, najvjerojatnije nije i konačan. Na sudovima se, naime, vodi nekoliko postupaka u kojima bivši ravnatelji tuže škole. Među njima je i Dijana Slemenšek, bivša ravnateljica Osnovne škole Miroslav Krleža iz Zagreba, koju će, dobije li spor, škola morati vratiti na posao - ili joj isplatiti otpremninu u iznosu od čak 895.831 kunu.

U Ministarstvu obrazovanja sumnjaju kako je Slemenšek bila u dogovoru s nekim iz Gradskog ureda za obrazovanje budući da je dva dana prije nego što su je iz ureda službeno obavijestili da su joj pronašli posao profesorice kemije u IX. gimnaziji (u kojoj je svojedobno bila ravnateljica) otvorila bolovanje!

- Sudski se postupak vodi pa ne mogu komentirati - rekla je Slemenšek.