MARINA KORKYRA

Dašak Dubaija u Veloj Luci: ‘Dozvole za gradnju ovog betonskog cvijeta skupljali smo 10 godina‘

Lani smo deset dana gledali u pučinu i čekali prvi brod, a ova je sezona iznad svih očekivanja, kaže direktorica Šegon
 Marina Korkyra

Deset godina čekali su da, 22. svibnja prošle godine, u marinu Korkyra u Vela Luci uplovi prvi brod.

- Skoro da smo stalno gledali na pučinu, kad će netko htjeti uploviti. Kad je konačno došla jedna jedrilica, znali smo da je posao krenuo. Dočekali smo ga svečano, ma gotovo da smo mu pljeskali – govori nam direktorica Ivana Šegon.

Nije to njima ništa, kad su deset godina morali čekati sve potrebne dozvole da bi u samo šest mjeseci podigli prekrasnu marinu, deset dana čini se kao mačji kašalj.

- Radilo je više od 100 radnika iz cijelog svijeta, imali smo i radnike iz Armenije, stvarno smo se potrudili da sve bude gotovo u što kraćem roku – kazuje Ivana.

image
osoblje marine
Marina Korkyra

A marina je uistinu prekrasna, o čemu najbolje svjedoče fotografije iz zraka napravljene dronom. Pjesma najpoznatijeg otočana Olivera Dragojevića kaže da se „Vela Luku ne smije zaboraviti” i mi smo uvjereni da ovo mjesto nitko od nautičara neće zaboraviti. No osim direktorice, ”prste” u ovom velikom projektu imala je još jedna žena: arhitektica Maja Kuzmanović potpisuje objekte visokogradnje u sklopu marine, dok su autori idejnog rješenja marine stručnjaci tvrtke Obala iz Splita. Velalučka marina koncipirana je tako da naliči na kakav betonski cvijet koji dosta podsjeća na marinu u Dubaiju, samo u malom.

- Marina Korkyra ima 132 veza, te bar i restoran koji pružaju nezaboravan pogled na cijelu uvalu Vele Luke. Zalazak sunca s pogledom na otočić Ošjak, jedan je od najljepših na Mediteranu. Marina je napravljena kao otok s dva moderna paviljona koji su povezani mostićima s obalom čime se stavlja pečat na prepoznatljivi vizualni izgled marine. U prvom paviljonu smještena je recepcija, suvenirnica i sanitarni čvorovi, dok su u drugom smješteni bar i restoran koji su otvoreni za nautičare, ali i za sve goste Vele Luke: mještane, gurmane i one koji jednostavno vole sjesti na finu kavu, čašu domaćeg vrhunskog vina te uživati u odmoru u ovom posebnom korčulanskom mjestu.

image
Marina Korkyra
Bozidar Vukicevic/Cropix

Restoran nudi jela bazirana na kombinaciji tradicionalnih i modernih receptura, te većinu kvalitetnih namirnica nabavlja od lokalnih dobavljača – govore nam. Kuhinjom vlada mladi, ali već vrlo iskusni chef Roko Tusovac, koji ima samo 24 godine. Niti jedno jelo ne smije izaći pred gosta a da ga osobno nije aranžirao, uredio, ukrasio... Gosti to itekako prepoznaju, kako strani, tako i oni domaći, zbog čega je restoran Luky (inače nazvan po uginulom i omiljenom psu obitelji Šegon), prepoznat i među lokalcima koji tu svakog jutra piju kavu. Osim toga, marina ima i dobru suradnju s obližnjim restoranima, koji i svojim gostima rado preporuče ovaj lokal uz more.

No, kompletna marina bit će dovršena tek 2023. Naime, čeka se izmiještanje trajektne luke kako bi se mogao izgraditi lukobran, čime bi marina dobila dodatnih 45 vezova što bi značajno povećalo postojeći kapacitet.

- U ovom trenutku je izvedena samo prva faza marine, veliki lukobranski gat koji štiti čitavu marinu od nepovoljnih vremenskih uvjeta, koja je istovremeno i privezište za brodove i šetnica za turiste, odmakom od obale na gatove doživljaj veloluške vale još je snažniji. Jedinstven je primjer marine koja ima paviljone na velikom gatu, a ne na obali, te je tako otvoren dodatni prostor za korisnike. Paviljoni su minimalistički uređeni, baš zato što je prava scenografija posvuda okolo, nikada ista i uvijek promjenjiva – pojašnjava mlada i ambiciozna direktorica.

image
Marina Korkyra
Bozidar Vukicevic/Cropix

Specifičan je i 9,5 km dugi zaljev čini je prirodno sigurnim mjestom za nautičare na Jadranu.

Nautičari su najbolji gosti - kaže Ivana Šegon te dodaje kako su im u blizini marine omogućili i usluge kakvih nema baš svuda na Jadranu. U blizini je njihov hotel Korkyra gdje svaki nautičar može doći u saunu, teretanu ili se okupati u bazenu, a mnogi i prespavaju, željni mirnog kreveta nakon duge plovidbe. I ovdje se nudi vrhunska hrana, trude se da sve bude pripravljeno, koliko je to moguće, od namirnica lokalnih proizvođača.

- Vela Luka se može svakako pozicionirati kao destinacija koja može osigurati ne samo potpuni odmor nego i sigurnost svakom gostu i u postojećim kapacitetima (hoteli, apartmani, kamp), a sada i u marini. Uz pandemiju koja je donijela veliku neizvjesnost, projekt Marine Korkyra donio je dodanu vrijednost destinaciji. Gosti nautičari koji će dolaziti u marinu tražit će kulturni, gastronomski doživljaj mjesta, očuvanu baštinu i prirodu kao i kvalitetnu ponudu. Upravo Vela Luka poznata je po glazbi, dobroj hrani i nezaboravnim zalascima sunca koji se najbolje vide iz velolučke rive i Marine Korkyra te može pružiti svakom gostu potpuni doživljaj.

Naglasila je kako ova sezona, za sada, nadmašila sva njihova očekivanja.

- Zaista moram pohvaliti sve naše zaposlenike a pogotovo mornari koji odrađuju izvrstan posao u marini. Na određene dane imaju po 80 tranzita, a svaki brod privežu sa smiješkom i svakom gostu stoje na raspolaganju za sve upite – istaknula te naglasila:

- Marina Korkyra je svojem vizualnom identitetu dodala, novi vizual i slogan „Vežite se za Velu Luku“. Ne samo konopom, već i osjećajem. Zaista vjerujemo da je Vela Luka sretno uplovila u nove izazove nautičkog turizma – zaključuje direktorica Ivana Šegon.

image
Marina Korkyra
Bozidar Vukicevic/Cropix
image
Boris Gugić
Božidar Vukičević/Cropix

I u mirovini svaki dan brijem, a najviše mi fali moj prijatelj Oliver

Vela Luka je Oliver, ali Vela Luka su i Bačići, Barčoti i Gugići, a najpoznatiji od njih je zasigurno Boris Gugić. Nema onoga tko svrati u ovo korčulansko misto, a da ne potraži njegovu legendarnu brijačnicu koja tako neodoljivo podsjeća na kultno Velo Misto. No, umjesto Borisa Dvornika tamo će vas dočekati drugi Boris, onaj Gugićev - Brico, kako ga apsolutno svi poznaju.

- Ne sićam se kad sam zadnji put izgovorio svoje pravo ime - smije se Brico koji nas je dočekao u svojoj kultnoj brijačnici u subotnje jutro.

Ovaj 74-godišnjak u mirovini je već 15 godina, ali nema dana kad nije u svom drugom dnevnom boravku, gdje i danas, za svoj gušt, brije stare prijatelje, Lučane koji se ne daju u druge, mlađe ruke.

- Svi danas rade s aparatom, rijetko ko brije s žiletom. Znaju mi doći mladići iz Slovenije koji se nikad nisu brijali. Ali žele sist na ovu staru katrigu, žele vidit kako to izgleda. Kažu da ih to podsjeća na western filmove i one s mafijašima, pa žele imati sliku za uspomenu - govori nam Brico kojem su samome fotografije velika ljubav i strast. Fotografirao je on, fotografirali su njega. Uspomene su se stvarale spontano, onako kako i biva u ovoj butigi bez politike i problema.

Brico je zapravo ljubomorni čuvar škrinjice vremeplova Vela Luke i naravno, Olivera - njegovog neprežaljenog prijatelja.

U ovoj brijačnici kao da je vrijeme stalo. Sve je tu, a duša mjesta može se opipati prstima. Fotografije na zidovima govore, pričaju najljepšu priču o prijateljstvu, pismi, o Dalmaciji, o osjećaju koji ljude povezuje na jednoj posebnoj razini. Teško objašnjivoj.

Jednostavno kad ste na Korčuli, kad posjećujete Vela Luku, morate doći u ovaj mali muzej, misto u kojem ćete upoznati najveselijeg bricu na svitu.

- Kad bi se drugi put rodi i kad bi zna da bi mi bilo ovako, ne bi ništa drugo bira, ne bi se zamini s najvećim bogatašima - zaključio je Brico, ova luška legenda. (M. Gugić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 10:20