Tjednik Globus, najtiražniji i najutjecajniji hrvatski politički magazin u fazi je velikih promjena. Tri najočitije promjene čitateljima će biti vidljive već sljedećeg tjedna, 2. ožujka, kada novi broj Globusa dođe na kioske. A to su: novi glavni urednik - Zdravko Milinović, novi dan izlaženja - srijeda umjesto do sada četvrtka, te luksuzni magazinski papir, na kojem će se tiskati. Dakle, moglo bi reći da je Uprava Europapress Holdinga, najveće hrvatske izdavačke kompanije, odlučila vratiti neke od najboljih segmenata iz 26 godina duge povijesti Globusa.
Iskusni novinar Zdravko Milinović već je bio zamjenik glavnog urednika Globusa prije gotovo 20-ak godina, od kraja 1996. do početka 1998. godine, a s druge strane dosadašnji glavni urednik Globusa Nino Đula vraća se na mjesto izvršnog urednika za politiku u Jutarnji list, odakle je 2009. došao u Globus. Nadalje, srijeda je i prije bila dan izlaženja, a Globus se na najfinijem magazinskom papiru tiskao od 1997. do početka 2015. godine. No, to su tek one najvidljivije od čitavog niza promjena koje je novi glavni urednik već počeo implementirati.
- Vraćamo luksuzni papir, što je i prirodno za novine koje stoje 16 kuna, za politički magazin koji se ne može pročitati u jednom danu. Globus ne smije prljati ruke ni čovjeku koji ga kupuje i čita, niti novinaru koji u njemu piše, ali ni meni kao uredniku. Promjena papira podrazumijeva i promjenu tiskare pa će se od ovoga tjedna Globus tiskati u Hrvatskoj tiskari u Zagrebu i prodavat će se od srijede po cijeloj Hrvatskoj, osim na dubrovačkom području, gdje će dolaziti četvrtkom ujutro, najavljuje Zdravko Milinović i dodaje kako je Globus i danas, s više od desetak tisuća prodanih primjeraka, najtiražniji tjedni politički magazin te po tome nema prave konkurencije.
Ratni tabloid
Globus su 13. prosinca 1990. pokrenuli izdavači Ninoslav Pavić i Zdravko Jurak s novinarima iz nekadašnjeg tjednika Start i drugih izdanja Vjesnikove kuće, poput Davora Butkovića, Ratka Boškovića, Sine Karli, Nenada Polimca, Vladimira Tomića, Renea Bakalovića, Marka Grčića, Jasne Babić, Mate Bašića... a nakon što im se pridružila i Tanja Torbarina list je doživio tiražni uspjeh. Ispočetka je djelovao kao ratni tabloid, koji je prvi počeo objavljivati privatizacijske afere i priče o hrvatskim ratnim zločinima pa su novinari i urednici Globusa, koji se tada prodavao u gotovo 200 tisuća primjeraka, postali pioniri istraživačkog novinarstva u Hrvatskoj.
Globus se s vremenom isprofilirao kao ozbiljni tjednik, pogotovo od 1997. godine, kada je s novinskog papira prešao na kolorni magazinski format. U međuvremenu, izdavači Globusa 1994. godine pokrenuli su ženski magazin Gloriju, a godinu dana kasnije, nakon kupnje tvrtke Arena, s tjednicima poput Arene, Auto kluba, Astro magazina, te pokretanja tinejdžerskog magazina OK!, formira se kompanija Europapress Holding, koja je već 20-ak godina najveća medijska kuća u Hrvatskoj i cijeloj regiji.
- Izdanja EPH tržišni su lideri u svojim kategorijama: Jutarnji list najutjecajniji je i najčitaniji dnevni list po punoj cijeni, Glorija je tržišni lider u kategoriji ženskih izdanja, kao što je i OK nedodirljivi lider među tinejdžerskim izdanjima. Slobodna Dalmacija najtiražniji je regionalni list, Doktor u kući sa svojih 26.000 prodanih primjeraka najtiražniji je hrvatski mjesečnik i lider u segmentu zdravlja, kao i Autoklub u autoindustriji.
No sve je ipak počelo od Globusa, i zato je njegova pozicija unutar EPH, kao i u kontekstu hrvatskog izdavaštva, ključna. Nino Đula, koji je vodio Globus u proteklih 350 brojeva, uspješno je ostvario transformaciju lista od postratnog magazina koji se bavio traumama tranzicije, kriminalom u politici i gospodarstvu te zloporabama tajnih službi, u moderni tjednik s fokusom prema globalnim temama, novom biznisu, tehnologiji i suvremenoj medijskoj kulturi.
Nakon obavljenog posla vraća se na svoju poziciju u Jutarnjem listu, iz koje će upravljati političkim sadržajem integrirane digitalne i tiskane redakcije.
Politika kao okosnica
U Globus se vraća, ovaj put kao glavni urednik, nekadašnji zamjenik glavnog urednika te suosnivač Jutarnjeg lista, Zdravko Milinović:
- Kad smo počeli razgovore o mojem povratku u EPH, rekli su mi da su analizirali kako uređujem subotnji politički prilog Obzor u Večernjem listu. I sâm sam se iznenadio kako smo se brzo dogovorili. Zvuči kao fraza, ali Globus je za mene veliki profesionalni izazov, i mislim da si nikada ne bih oprostio da sam zbog privatne komocije i sigurnosti pozicije izvršnog urednika Večernjeg lista odbio ponudu koja sama za sebe ipak itekako predstavlja i veliki rizik, otkriva Milinović.
Novi glavni urednik Globusa ponajprije je politički novinar i podrazumijeva se da će politika i dalje biti okosnica Globusa. On, međutim, najavljuje kako će u Globusu posebno inzistirati na kvalitetnim gospodarskim temama iz zemlje i svijeta.
- Gospodarstvo je ključni problem ovoga društva pa je logično da želimo imati što više relevantnih priča o hrvatskim kompanijama i domaćim poslovnim ljudima. Sve se vrti oko uspješnih i moćnih ljudi, od jednog Ante Vlahovića ili Ivice Todorića, do Emila Tedeschija i drugih najpoznatijih lidera poslovnog svijeta, kao i do stotina onih iz drugih i trećih ešalona, ljudi koji imaju moć i utjecaj, prije svega u svom poslu, u gospodarstvu, a samim time i u društvu i politici. U novom broju koji izlazi u srijedu objavljujemo intervju s Mihaelom Furjanom, menadžerom koji je naslijedio premijera Tihomira Oreškovića na čelu Plive. U svakom broju analizirat ćemo najvažnije trendove u gospodarstvu u Hrvatskoj i svijetu, otkriva Milinović, koji želi vrata Globu sa otvoriti što većem broju vanjskih suradnika, od slobodnih novinskih istraživača do političkih, ekonomskih i svih drugih eksperata, i onima na ljevici i onima na desnici.
- Novinarski sastav Globusa je, uz novinare koji su i do sada pisali, i cjelokupni sastav Jutarnjeg lista. To su integrirane redakcije i za Globus će pisati svi najbolji autori Jutarnjeg lista i iz cijelog EPH. Moja najveća ambicija je da Globus budu utjecajne, respektabilne i relevantne novine, koje predviđaju trendove i objavljuju točne informacije i dubinske analize. Teme moraju biti obrađene temeljito, duboko analitično i moraju davati kontekst.
Ljudi s vizijom
- Čitatelj Globusa mora dobiti tumačenje autora koji je relevantan, kome može vjerovati, a prostor u novinama dobivat će samo oni koji znaju, koji imaju viziju i koji imaju što reći. Print mediji moraju pronicati dublje, proučavati šire i nuditi više jer će nas inače pojesti televizije, a pogotovo internetski portali, govori Zdravko Milinović.
On je u Globusovih 26 godina postojanja njegov osmi glavni urednik, nakon Denisa Kuljiša, Davora Butkovića u dva navrata, Đurđice Klancir, Mirka Galića, Igora Alborghettija, Nenada Polimca i Nine Đule.
- Moja sreća je što sada u redakciji imamo Zorana Petrušića, koji u Globusu danas ima funkciju koju je u ona vremena imao Marko Grčić, Globusova i hrvatska novinarska legenda. Zatim, što i dalje imamo grafički duh nezamjenjivog Mladena Klemenčića, koji je u redakciji od početka, već 26 godina, te nezamjenjivu Tanju Torbarinu, najveći autorski brend Globusa, ženu opakog jezika koja već godinama bdije nad ovim novinama, zaključuje Milinović.
PROFESIONALNA KARIJERA ZDRAVKA MILINOVIĆA: 'Globus je čast i izazov, imamo velike ambicije'
- Novinarsku karijeru počeo sam 1985. godine u Studentskom listu, a potom Poletu, u generaciji s novinarima Matom Bašićem, Zoranom Simićem, Jasnom Babić, Đurđicom Klancir, Damirom Strugarom…
Prvi urednik kod kojeg sam ozbiljno radio bio je danas poznati ekonomist i Mostov političar profesor Ivan Lovrinović. Iz Poleta sam 1987. godine otišao u Večernji list, gdje sam bio do kraja 1996. godine. Počeo sam u Gradskoj rubrici. Dva puta su me poslali da idem raditi izvještaj s placa, što mi je danas iznimno drago. Tijekom godina radio sam kao urednik u tek pokrenutom prvom ekonomski prilogu u jednim našim dnevnim novinama, u Poslovnom svijetu koji je vodio Mišo Šajatović. Zatim sam bio urednik u desku i šef deska, večernji urednik, pa na kraju pomoćnik glavnog urednika Branka Tuđena, govori Milinović pa uz osmijeh prepričava kako se iz tog razdoblja njegovo ime veže uz neugodnu medijsku priču o tragičnoj pogibiji američkog ministra trgovine Rona Browna, 3. travnja 1996. godine, kod Dubrovnika.
Slučaj Rona Browna
Zbog toga slučaja je, nažalost, kaže, ušao i u neke udžbenike novinarstva.
- Večernji list u izdanju za dubrovačko područje objavio je kako je Ron Brown sletio u Dubrovnik i održao govor, a mi smo prenijeli i tekst njegova nikad izgovorenog govora. Često sam poslije o tome govorio mladim novinarima, koji danas ne mogu vjerovati da se to moglo dogoditi, no tada se to moglo dogoditi, i dogodilo se. Večernji list je imao ekipu na aerodromu u Čilipima, koja je s ostalim novinarima očekivala da zrakoplov s Ronom Brownom sleti. To izdanje Večernjeg lista moralo je ići u tiskaru do četiri poslijepodne, a kako je preorganizirana američka diplomacija novinarima unaprijed podijelila tekst govora, novinarka je izvještaj poslala prije nego što je Brown sletio, odnosno prije nesreće zrakoplova. Ekipa na desku Večernjeg lista, koji sam vodio, čula je vijest da je Brown sletio i na početku vijesti Hrvatskog radija u tri sata. Radio je vijest kasnije ispravio, nakon dvadesetak minuta, međutim za dnevne novine bilo je kasno. Zaustavili smo rotaciju, promijenili vijest za splitsko i za sva druga izdanja, no dubrovačko izdanje već je bilo u avionu. Iz današnje perspektive teško je shvatiti da tada novinari nisu imali mobitele, kako nam nisu imali odakle javiti što se dogodilo, pa nam je prva informacija došla preko radija, što je ipak bilo prekasno, otkriva Milinović koji zaključuje kako je to zapravo priča o novinarstvu i tehnologiji iz koje se može mnogo naučiti. On je, kaže, naučio i više nikada nije objavio unaprijed napisani izvještaj.
Te 1996. godine Milinović je imao 35 godina, prelamao je naslovne stranice i zapravo mu je u Večernjem listu postajalo previše uhodano i dosadno, pa je na zimu 1996. prvi put prešao u Globus kao zamjenik glavnog urednika.
- Tada sam u Globusu bio nepunih godinu i pol, ali u tom relativno kratkom vremenu napravili smo jednu veliku i iznimno važnu stvar za dugoročno održavanje pozicije najvažnijeg političkog tjednika: prelazak s crno-bijelog novinskog papira na kolorni magazinski papir, priča.
Nakon Globusa, s Ninoslavom Pavićem, Tomislavom Wrussom i Davorom Butkovićem 1998. godine sudjelovao je u najvećem pothvatu EPH: stvaranju Jutarnjeg lista.
- Prilika da stvaraš dnevne novine s ledine, od nule, nešto je što svaki novinar i urednik može samo poželjeti. Imao sam sreću da se to meni dogodilo. Kada smo pokretali Jutarnji list, prve uspješne dnevne novine u Hrvatskoj u četrdeset godina, ja sam bio najsretniji čovjek na svijetu. Da sam samo to u karijeri napravio, mislim da bi mogao biti zadovoljan, govori Milinović te se prisjeća kako je tiraža Jutarnjeg počela rasti u jesen 1998. nakon intervjua s predstojnikom Ureda Predsjednika Hrvojem Šarinićem koji se sukobio s predsjednikom Tuđmanom, te pričom o Ankici Lepej i bankovnim računima Ankice Tuđman.
Uspjeh s Jutarnjim listom
- Jutarnji list je opstao zbog dobre ekipe i velikog truda, ali i zbog sretnih okolnosti: bio je opozicijska novina u jednom političkom režimu koji se rušio sam od sebe, prije svega zahvaljujući tome što je tada vladajući HDZ gubio kompas, ali i s bolešću predsjednika Tuđmana, tvrdi Milinović koji je u Jutarnjem listu bio najprije zamjenik glavnog urednika, a potom više godina i direktor. Na raznim poslovima u vrhu kompanije radio je do proljeća 2007. godine.
Nakon toga, manje od godinu dana bio je u Media servisu, radijskoj agenciji Jure Hrvačića. Od jeseni 2008. godine ponovno je u Večernjem listu kao izvršni urednik za politiku, a posljednje četiri godine i urednik subotnjeg priloga Obzor. Sada se vratio u Europapress Holding kao prvi čovjek Globusa, s kojim ponovno ima velike ambicije.
Za početak, kao i 1997. godine, tiskanje Globusa na najkvalitetnijem papiru i opet Globus svake srijede.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....