DRASTIČNO POOŠTRAVANJE DISCIPLINE U ŠKOLAMA Uz opomenu, učenici će ići i na preodgoj, ako to roditelji odbiju, bit će prijavljeni socijalnoj službi

Učenik kojemu je u školi izrečena pedagoška mjera, uključujući onu najblažu, opomenu, ubuduće će obavezno biti uključen u program odgojno-obrazovne potpore ili program stručnog tretmana. Riječ je o dvije vrste stručnih postupaka za dvije kategorije učenika - onih u riziku za razvoj problema u ponašanju i onih s problemima u ponašanju. Kojoj skupini će pripasti i u koji će program biti uključen, odlučit će škola.

Ako roditelji ne prihvate odluku o provedbi stručnoga tretmana, škola će o tome morati obavijestiti centar za socijalnu skrb.

Te mjere proizlaze iz nacrta novoga pravilnika koji bi ovih dana u javnu raspravu trebalo pustiti Ministarstvo obrazovanja, kao prvu iz paketa mjera kojima odgovara na aktualni problem nasilja u školama, potaknut akcijom #ijasamfranjo, odnosno incidentom u čakovečkoj srednjoj školi. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, pravilnik je trebao biti donesen još u 2015.

Prva mjera: potpora

Prema njemu, prvi predviđeni postupak, nazvan odgojno-obrazovna potpora, podrazumijeva pomoć učeniku u riziku za razvoj problema u ponašanju, a primjenjuje se kad se uobičajeni pokušaji pokažu nedjelotvornima. Stručni tretman, pak, sustav je stručne intervencije za učenike sa složenijim problemima u ponašanju, koji ponašanjem nanose štetu sebi i drugima. Oba postupka provode se tijekom cijele školske godine, stoji u nacrtu pravilnika, a najmanje šest mjeseci. Cilj je pomoći učenicima obiju kategorija, ali i zaštititi ostale, kako učenike, tako i nastavnike.

Nacrt pravilnika predviđa tri oblika stručnog tretmana za učenike s problemima: redoviti, produljeni i intenzivni.

Redoviti uključuje individualno i grupno savjetovanje učenika, roditelja i nastavnika, a kako piše u pravilniku, provodi ga stručnjak educiran za rad s učenicima s problemima u ponašanju. Produljeni stručni tretman provodi se u skupinama organiziranim prema potrebama i problemima u ponašanju učenika. I redoviti i intenzivni tretman provode se prije ili nakon redovne nastave koju učenik normalno nastavlja pohađati.

Intenzivni tretman namijenjen je isključivo učenicima već uključenima u posebne odjele za učenike s teškoćama u razvoju, a u slučaju kad učenik ugrožava svoju sigurnost ili sigurnost drugih učenika.

Prije no što donesu odluku o programu potpore ili stručnom tretmanu za učenika, učitelji se moraju međusobno konzultirati, kontaktirati roditelja ili staratelja učenika, a ako je potrebno, obratiti se i školskom liječniku ili drugom vanjskom stručnjaku, školi koju je učenik pohađao prije i socijalnoj službi.

Nakon donošenja odluke o vrsti postupka (moguće u određenim slučajevima i oba istodobno), razrednik je dužan uz pomoć stručnog suradnika (socijalni pedagog, školski psiholog) napraviti program potpore. U njemu treba opisati problem i specifične potrebe učenika, ali i opis njegovih, kako piše, jakih strana - sposobnosti i interesa.

Najveći dio posla očito će biti na razrednicima, socijalnim pedagozima, psiholozima, koji “trebaju imati na umu najbolji interes učenika, njegove obiteljske prilike, sposobnosti, interese i teškoće”.

U nacrtu stoji da obveze odgojno-obrazovnih radnika koji sudjeluju u realizaciji potpore učenika u riziku čine sastavni dio tjednih radnih obveza učitelja i stručnih suradnika. S druge strane, kad je riječ o stručnom tretmanu, uključuju se i “drugi stručnjaci”, pa je škola dužna - stoji u nacrtu - ostvariti suradnju s nužnim joj vanjskim službama.

Porast broja mjera

A da će stručnim suradnicima u školama, psiholozima i pedagozima biti nužno pojačanje u ljudstvu pokazuju podaci o njihovu broju u odnosu na broj učenika, kao i o broju izrečenih pedagoških mjera. Na jednog psihologa u školama dolazi oko 800 učenika, bilo osnovaca, bilo srednjoškolaca, dok je s pedagozima omjer bolji, pa na jednoga dolazi 400 osnovaca, odnosno 500-tinjak srednjoškolaca.

U prošloj školskoj godini 7229 osnovaca dobilo je neku pedagošku mjeru, a srednjoškolaca s izrečenom mjerom tri je puta više.

Statistika pokazuje rast broja pedagoških mjera u osnovnim školama i blagi pad blažih mjera u srednjima, pri čemu je najtežu mjeru isključenja iz srednje škole lani dobilo 416 učenika, a godinu dana ranije njih 373. Broj stručnih suradnika u osnovnim školama je u padu, a broj istih u srednjim školama u porastu...

O tom problemu nacrt pravilnika piše na ovaj način: “Ako u školi nema zaposlenog socijalnog pedagoga ili psihologa, za postupak procjene potreba učenika s problemima u ponašanju za intenzivnim stručnim tretmanu ili postupak provođenja tretmana, ravnatelj je dužan osigurati stručnog suradnika s odgovarajućom edukacijom u području rada s učenicima s problemima u ponašanju”. Drugim riječima, na ravnatelju je da se snađe.

- Nije isključivo sve na ravnatelju, nego i na osnivaču škole, gradu ili županiji. U određenim slučajevima potporu školama mogu pružiti stručnjaci iz Agencije za odgoj i obrazovanje - kažu u Ministarstvu.