Od države dobivaju 100 milijuna kuna godišnje, a podatke naplaćuju 120.000 kuna

U Državnom zavodu za statistiku nedavno je zazvonio telefon. S druge je strane bila znanstvenica s jednog neovisnog instituta. Kako bi nastavila svoje istraživanje, bili su joj potrebni određeni statistički podaci. “Državni” u imenu zavoda ispravno sugerira da je riječ o državnoj instituciji, čiji se rad financira iz državnog proračuna, dakle svih nas koji imamo pravo na rezultate tog rada.

Mislila je tako i dotična znanstvenica, pa se snebila kada su joj, zajedno sa statističkim podacima, ljudi iz DZS-a na adresu poslali i račun od 120.000 kuna za troškove obrade i prikupljanje podataka!

U DZS-u, istom onom koji već gotovo godinu dana nije u stanju obraditi rezultate prošlogodišnjeg Popisa stanovništva, to ne smatraju nimalo spornim. Kažu - sve je po zakonu.

Cjenik DZS-a

Naime, publikacije DZS-a besplatno su dostupne na internetu, a u tiskanom obliku korisnici ih mogu koristiti u knjižnici Zavoda u Ulici Frane Petrića 2. No, osim toga, sve se drugo plaća.

Tko od nas nije barem jednom “spržio” neki podatak, datoteku ili fotografiju na CD ili DVD? Riječ je o postupku koji ni uz najgora računala ne može trajati više od deset minuta, a cijena CD-a nerijetko se kreće oko jedne kune, naročito kada ih se kupuje više.

Ekipi iz DZS-a to svejedno nije smetalo da u svom cjeniku (da, postoji i cjenik iako su državna ustanova) navede da su troškovi prijepisa na CD 50 kuna, a na DVD 100 kuna! OK, DVD ipak je nekoliko kuna skuplji, ali za 100 kuna autor ovog teksta osobno će vam ispržiti barem deset diskova.

Posebna obrada

Kada se cjenik promatra dalje, situacija je sve apsurdnija. Mjesečno statističko izvješće (koje DZS mora raditi naručio ga netko ili ne, to im je jednostavno posao) stajat će vas 840 kuna, a želite li raspolagati Bazom poslovnih subjekata, što također DZS mora voditi u sklopu svojih dužnosti, to će vam naplatiti čak 14.000 kuna. Zašto? Ne postoji dodatni posao koji moraju raditi, osim već spomenutog, prezahtjevnog prebacivanja podataka na CD ili DVD. Ako je baza veća, možda i na više medija. Težak posao.

Cjenik usluga Državnog zavoda za statistiku proteže se na čak tri gusto tipkane stranice, a kada njih pitate zašto ostvaruju prihode od posla za koji su ionako plaćeni, nemušto pokušavaju odgovornost prebaciti na državu pa kažu da se svi prihodi DZS-a koji se tako ostvare ionako izravno uplaćuju u državni proračun. To je istina, no ostaje nejasno zašto, ‘ajmo još jednom, “državni” zavod naplaćuje posao koji bi ionako morao raditi, bez naplate.

“Vezano uz vaš upit, željeli bismo vas izvijestiti da Državni zavod za statistiku provodi statistička istraživanja na temelju godišnjih provedbenih planova koje donosi Hrvatski sabor. Godišnjim provedbenim planom definirana je periodika provođenja statističkih istraživanja kao i obuhvat standardnih rezultata koji se objavljuju u publikacijama nositelja službene statistike. Za sve aktivnosti koje proizlaze iz godišnjeg provedbenog plana, Državnom zavodu za statistiku su dodijeljena proračunska sredstva. Svi standardni rezultati istraživanja popisani godišnjim provedbenim planom besplatno su dostupni korisnicima. Iako su podaci dobiveni statističkim istraživanjima objavljeni i bez naplate dostupni svim zainteresiranim korisnicima, važno je napomenuti da DZS nudi svojim korisnicima i uslugu posebne obrade.

Usluga posebne obrade provodi se slijedom zaprimljenih korisničkih zahtjeva, a u slučajevima kada traženi podatak nije dostupan u publikacijama, kao rezultat standardne obrade koju u okviru redovnih aktivnosti provodi Državni zavod za statistiku.

Budući da je za rješavanje takvih zahtjeva potreban dodatni rad naših djelatnika, Zakonom o službenoj statistici jasno je definirano da troškove posebnih obrada snose korisnici koji su tražili takvu obradu”, službeno je DZS-ovo objašnjenje koje nam je uputila Maja Pekeč iz DZS-a.

Idemo opet malo do cjenika. Statistički ljetopis - 200 kuna. Priopćenje - deset kuna. Popis stanovništva, kućanstva i stanova 31. ožujka 2001. - 100 kuna.

Zagonetka za čitatelje: nalazite li u navedenim uslugama ijednu “posebnu uslugu”, “posebnu obradu” ili nešto što se radi samo temeljem “korisničkog zahtjeva”? Mi ne...

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg