ŠEFICA HZZ-a

'Osnivamo klubove za zapošljavanje mladih'

Moj savjet svim nezaposlenima: budite uporni, otvoreno nudite sami sebe i nemojte biti obeshrabreni neuspjesima
 Boris Kovačev/Cropix

Nezaposlenost je rak-rana Hrvatske, a ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah (47) predstavnica je 316.506 registriranih nezaposlenih, koliko ih je upravo u Republici Hrvatskoj.

Kakav je rezime po pitanju zapošljavanja u 2014.?

- Gospodarski rast, zaposlenost i nezaposlenost snažno su povezani. Na žalost, u Hrvatskoj je rast izostao još od 2008., tako da nije bilo temelja za značajniji oporavak tržišta rada, iako postoje indicije da se stagnacija pretvara u blagi oporavak kad je riječ o nezaposlenosti i zapošljavanju. Nezaposlenost se znatno smanjila. Broj registriranih nezaposlenih krajem studenoga bio je 312.330, što je 12,5 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Trend opadanja nezaposlenosti traje već osam mjeseci. Posebno se smanjila nezaposlenost mladih, za 18,4%, te je krajem studenoga iznosila 98.206 osoba. Broj novoprijavljenih na evidenciju nezaposlenih u prvih 11 mjeseci bio je 287.901, što je sedam posto manje nego u istom razdoblju lani. Znatno se povećalo zapošljavanje osoba s evidencije nezaposlenih. U prvih 11 mjeseci temeljem sklapanja radnog odnosa zaposlene su 193.392 osobe, što je 5,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. I prijavljene potrebe za radnicima pri HZZ-u povećale su se 5,2%. Zapošljavanje se osobito (10 ili više posto) u odnosu na prošlu godinu povećalo u ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, prijevozu, informacijama i komunikacijama, poslovanju nekretninama te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

Kakav je plan HZZ-a za 2015. godinu?

- Za 2015. planirano je osnivanje centara za mlade u ostalim područnim uredima Zavoda - za uspješan rad bit će nužno raditi na jačanju kapaciteta savjetnika koji će raditi u centrima, uključujući zapošljavanje 30 novih savjetnika za mlade, te opremanju centara, izradi informativnih materijala i razvoju komunikacijskih kanala. Nadalje, osnovat ćemo klubove za zapošljavanje mladih čiji će razvoj biti proveden uz potporu Europskih strukturnih fondova (ESF). Tijekom iduće godine razvit će se dva Centra za samozapošljavanje (Regionalni uredi Zagreb i Osijek) koji će poslužiti kao pilot-centri za osnivanje takvih centara u svim područnim i regionalnim uredima sufinanciranih također iz ESF-a. Do kraja iduće godine u Područnom uredu Zagreb uspostavit će se i Ispostava istok, što će omogućiti bolju dostupnost Zavoda korisnicima. Izvršit će se nova kategorizacija (specijalizacija) savjetnika na način da se podijele sukladno specifičnostima klijenata s kojima rade (savjetnici za posredovanje - zapošljive osobe i poslodavci, savjetnici za zapošljavanje mladih, aktivaciju nezaposlenih, Europski servis za zapošljavanje - EURES i osobe s invaliditetom). Dodatno će se razvijati mjere aktivne politike zapošljavanja, s naglaskom na daljnjem individualiziranju mjera aktivne politike zapošljavanja, na specifičnim potrebama ciljanih skupina u nepovoljnom položaju na tržištu rada, odnosno poticanju njihova zapošljavanja, obrazovanju nezaposlenih osoba, integraciji rada i učenja stručnim osposobljavanjem za rad te obukom na radnom mjestu i poticanju povećanja konkurentnosti poduzeća potporama za usavršavanje radnika.

Zašto je u Hrvatskoj više od 300.000 nezaposlenih?

- Ovaj brojka pokazuje stanje kakvo jest u Hrvatskoj. Naravno da njome nisam i ne mogu biti zadovoljna, ali nerealno je očekivati da će nam na brzinu postati bolje. Uz gospodarski rast doći će i do pada broja registriranih nezaposlenih osoba. Na današnji dan podaci o broju registriranih nezaposlenih iznose 316.506, gotovo 50 tisuća manje nego prije godinu dana. Ovaj će se broj još povećati za nekoliko tisuća do veljače, a onda će se od proljeća, s turističkom sezonom, izrazito smanjiti i sredinom godine biti znatno ispod 300.000. Stopa nezaposlenosti, prema sezonski prilagođenim procjenama Eurostata, iznosi 16 posto, po čemu je Hrvatska na trećem mjestu u EU, iza Grčke i Španjolske. Osobito je visoka stopa nezaposlenosti mladih, koja iznosi 41,5 posto. Udio zaposlenih u stanovništvu u dobi od 20 do 64 godine iznosi 59,4 posto, što je znatno manje od prosjeka EU koji iznosi 69,3 posto. Visoka razina nezaposlenosti, odnosno niska razina zaposlenosti, posljedica je prije svega duboke i dugotrajne gospodarske krize. Kriza je osobito pogodila sektor građevinarstva, koji je prije toga imao jednu od najvećih stopa rasta u Europi. Što se tiče budućih kretanja, očekujemo daljnji rast proizvodnih aktivnosti u ugostiteljstvu i prerađivačkoj industriji uslijed rasta izvoza i investicija. Tehnološki napredak dovest će do još veće potražnje za stručnjacima u području tehničkih disciplina, osobito na polju strojarstva, elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija te farmacije i medicine. Dobro je što smo još uvijek socijalna država, a loše rad na crno, iako mi je nejasno kako pored mjera poput fiskalnih blagajni nekim poslodavcima to još polazi za rukom.

Znate li da većina smatra kako je nemoguće naći posao preko HZZ-a?

- S tom tvrdnjom ne bi se složilo 212 tisuća ljudi kojima smo pomogli. Kad sam i sama prije 15 godina tražila posao, bila sam u evidenciji HZZ-a i imala sjajnu savjetnicu. Ali nisam samo čekala nju. Gledala sam oko sebe što ima, koje tvrtke postoje, gdje se reklamiraju... Danas je to još mnogo lakše, imamo čak i evidenciju poslodavaca koji ne plaćaju doprinose pa su dostupnije informacije o kvalitetnim firmama. Treba biti uporan i ne samo čekati oglas za slobodno radno mjesto. Otvoreno treba nuditi sam sebe molbom i ne biti obeshrabren neuspjesima. A da ne govorim o poslijeratnim generacijama baby boomera, vještih na internetu i društvenim mrežama, pa neka to upregnu u svrhu zaposlenja. Nezaposleni su, logično, frustrirani, pa im nije pravo ako im se naša djelatnica nasmijala ili ako to nije učinila, što nije dobro jer je pozitivan stav ključan za dobivanje posla. Svjesni smo kako nezaposlenost nikada neće imati nultu stopu, ali cilj nam je da bude što manja i da nezaposleni što kraće ostanu na burzi.

Koje su profesije najtraženije, a s kojima ima najviše čekanja?

- Od 2010. HZZ izrađuje i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja prema ustanovljenim kretanjima i planovima na lokalnim tržištima rada. Sukladno Preporukama kao tzv. deficitarna područja na razini visokog obrazovanja preporučena su sljedeća: strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, farmacija, filologija (anglistika, germanistika), matematika, fizika, logopedija, doktori medicine i sestrinstvo. Na razini srednjeg obrazovanja u pravilu se traži smanjenje upisnih kvota za četverogodišnje strukovne programe, a povećanje za trogodišnje programe, posebno one manje popularne, u kojima često niz godina nije moguće formirati ni odjeljenja. Prema rezultatima Ankete poslodavaca za 2014., od poteškoća u zapošljavanju anketirani poslodavci najčešće navode nedostatak osoba traženog obrazovanja. Čak 25% anketiranih poslodavaca kao poteškoću u zapošljavanju ističe nedostatak kandidata s potrebnim “mekim” vještinama kao što su komunikativnost, timski rad i sl., poznavanjem stranog jezika i rada na računalu. Prema Studiji o mapiranju i prema rezultatima Ankete poslodavaca za 2014. detektirana su radna mjesta koje su “usko grlo“ na europskim tržištima rada. U RH većina se uskih grla pojavljuje unutar zdravstvenog sustava, turizma i ugostiteljstva te obrazovanja i dotiču se uglavnom zanimanja za koja je potrebna visokokvalificirana radna snaga kao što su doktori (opće prakse i specijalisti), medicinske sestre (uglavnom specijalizirane), farmaceuti te profesori (matematika, fizika, strani jezici). Uska grla se pojavljuju, osim zbog nedostatka radne snage, najčešće zbog nedostatnih tehničkih kompetencija, a zatim i uslijed nedostatka kompetencija koje iziskuje određeno radno mjesto. Osobe koje su najduže na evidenciji Zavoda su pretežno sa zanimanjima koja polako nestaju kao posljedica sve većeg razvoja tehnologije: rukovatelj/tkanje, izrađivač donjišta obuće, rukovatelj/obućarski strojevi, rukovatelj/predenje, rukovatelj/naknadna obrada tekstila, drvotokar, kovinotokar majstor, mehaničar uredskih strojeva, ručni slagar i rukovatelj/kartonaža.

U koja bi se zvanja vrijedilo prekvalificirati?

- U pravilu je interes velik za zanimanja za koja je mogućnost zapošljavanja velika i sektor u kojem su primanja dobra, npr. zavarivači. Velik je interes i za zanimanjima koja su se nedavno pojavila na tržištu rada i nude mogućnost samozapošljavanja, npr. dadilje ili pak zanimanja u skladu s razvojem novih tehnologija, npr. monteri fotonaponskih sustava.

(...)

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 04:30