OVO JE NAJBRŽE RASTUĆI BIZNIS U HRVATSKOJ Čitav golemi lanac počinje na štandu tržnice

Marko ima 29 godina. Iako to čovjek nikad ne bi pomislio, vidjevši ga naslonjenog na štand jedne zagrebačke tržnice, Marko je dio golemog globalnog kriminalnog lanca koji godišnje izbije 31 do čak 45 milijardi dolara iz državnih proračuna diljem svijeta, a 700 milijuna kuna samo u Hrvatskoj.

Riječ je, naravno, o ilegalnom tržištu duhanskih proizvoda koje upravo doživljava svoju novu renesansu, rastom popularnosti ilegalnog rezanog duhana. Dovoljno je pogledati policijske brojke i shvatiti kako je duhan posao koji cvjeta - 2012. policija je zaplijenila jedva jedanaest tona duhana, da bi već iduće godine ta brojka narasla na nešto manje od četrdeset tona, a lani do 64 tone. To su samo policijske brojke, ono što nije umaklo zakonu. Stvarne brojke s tržišta duhana vjerojatno su desetke puta veće.

Čitav taj golemi lanac, kojeg u PNUSKOK-u ne bez razloga smatraju organiziranim kriminalom, počinje baš tu, na štandu tržnice.

Petak je i na placu je uobičajena gužva. Mirisi voća i povrća miješaju se s aromama pečenih pilića i bunceka, a žene izvikuju ponudu, mameći kupce. No, u masi ljudi lako je uočiti uljeze, a naš sugovornik Marko, kojem smo za potrebe ovog teksta promijenili ime, jedan je od njih.

Na kućna vrata

U trenirci i crvenoj majici, Marko stoji naslonjen na jedan od štandova i povremeno nešto tiho promrmlja.

- Cigarete, duhan - oprezno govori. Dugo je u poslu, dobro procjenjuje ljude pa zna kome i kako pristupiti, a koga ne treba ni pogledati. Nikad mu se, kaže, nije dogodilo da je duhan prodao inspektoru ili policajcu. Dok sjedimo na kavi u “pauzi” njegova užurbanog radnog dana, otkriva nam kako funkcionira tržište duhanskim proizvodima.

- Svatko ima svoje opskrbljivače. Neki uzimaju domaći duhan, drugi švercaju iz Bosne. To je opasnije, al’ je lova veća. U Bosni i Hercegovini, neću ti reći gdje, dobiješ kilogram duhana za 100 kuna. Ovdje ga prodaš za 250, na malo i za više. Onda kupiš šest, sedam tona odjednom, pa si miran neko vrijeme. Kamioni prijeđu granicu. Slijedi skladištenje. Nikad ne držiš sve na istom mjestu, imaš četiri, pet skladišta, pa ostaviš pola tone tu, tonu tamo. Ako ti rasture jedno skladište, s drugim radiš dalje da bi imao za odvjetnika - smije se Marko koji dosad nije imao većih problema sa zakonom.

Iz ilegalnih skladišta razbacanih diljem grada tada kreće distribucija po tržnicama, kvartovima, sajmovima. Neki su biznis razvili do mjere da rade po narudžbi - dostava duhana na kućna vrata.

Roba u prtljažniku

Na tržnicama, pak, potpuni “šušur”. Kada se na mrmljanje “cigarete, duhan” upeca kupac, počinje predstava. Kupac i prodavač najprije dogovore razmjenu. Duhan se prodaje u pakiranjima od najmanje 200 grama. Marko, kada je našao kupca, nestaje u masi. Uglavnom se “roba” drži u prtljažnicima automobila parkiranih nedaleko tržnice ili, kod drugih, u donjem dijelu skladišta. Iz velikih plastičnih vrećica za smeće, iz kojih vire šteke poznatih marki cigareta, unaprijed izvagana vrećica pakira se u neprozirnu plastičnu vrećicu, pa Marko i “roba” idu natrag kupcu. Mušteriju se nikad ne vodi do “skladišta”, njegova je lokacija tajna pa kupac mora pokazati malo strpljenja i pričekati nekoliko minuta dok se prodavač ne vrati do dogovorene lokacije. Duhan ide njemu, novac prodavaču i za minutu “šušura” kao da nije ni bilo, a Marko ispod sunčanih naočala promatra nove potencijalne kupce. Informacija o eventualnoj policijskoj raciji ovdje se proširi brže nego gola Kim Kardashian na internetu, pa policajci ne stignu ni upaliti rotirke i krenuti prema tržnici, a preprodavači su već daleko od mjesta događaja.

Sve donedavno na sceni su najtraženija roba bile cigarete. Proteklih godina to se u potpunosti promijenilo u korist duhana. Dok su se konzumenti duhana nekad svodili na svega jedan, dva posto ukupne potrošnje duhanskih proizvoda, a kupce papirića za motanje podozrivo se gledalo vjerujući da se radi o pušačima marihuane, sada se procjenjuje da svaki peti pušač mota.

- Prema našim podacima, od ukupne potrošnje duhanskih proizvoda u Hrvatskoj, dvadeset posto otpada na rezani duhan. Od te količine čak je 80 posto ilegalnog duhana. Država tu mora nešto poduzeti jer se radi o 100 milijuna eura poreznih prihoda godišnje koji ne dolaze u državnu blagajnu - govori nam Predrag Grubić, direktor korporativnih komunikacija Adris grupe.

Slažu se s njime i u Policijskom nacionalnom uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, čiji službenik Mario Marković potvrđuje kako je duhan apsolutno preuzeo primat na crnom tržištu. Riječ je o pojavi na globalnoj razini. Razlog je, otkrivaju nam prodavači, vrlo prozaičan.

- Ljudi više nemaju novca ni za ilegalne cigarete, a duhan je ipak jeftiniji.

Uhodane skupine

Motaju, dakle, svi, a s pojavom pušača-motača razvila se i čitava prateća industrija. Detaljne podatke teško je pronaći, no cvate i biznis uvoza rizli (papirića), filtera, tubica za punjenje (tzv. praznih cigareta), mašinica, kutijica i torbica za duhan i različitog drugog pušačkog pribora.

Ako se procjenjuje da je tržište duhana u Hrvatskoj “teško” oko pola milijarde kuna, zasigurno još barem dvadeset posto tog iznosa otpada na prateću (legalnu) industriju. Kiosci su preplavljeni s desecima vrsta papirića. Bez crnog tržišta na koje, rekli smo, otpada 80 posto ukupne potrošnje duhana i ta bi industrija bila na koljenima. Broj konzumenata ilegalnog duhana u konstantnom je porastu. Samo u prva tri mjeseca ove godine zaplijenjeno je 23,3 tone duhana od kojeg se moglo napraviti 26,3 milijuna komada cigareta. Riječ je, preračunato, o 131.500 šteka cigareta koje bi na tržištu vrijedile 27 milijuna kuna. Samo na tom duhanu države je izgubila 15 milijuna kuna, koliko bi uprihodila po osnovi trošarinskih davanja.

Mario Marković kaže kako su dilerske grupe “dobro uhodane skupine”.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista