Paralelno s radovima na Pelješcu u tvorničkim pogonima u Kini izrađivani su segmenti čelične rasponske konstrukcije. Riječ je o glavnoj nosivoj gredi mosta kojom prometuju vozila. Konstrukcija visoka 4,5 i široka 22,5 metara i kosim je zategama ovješena na šest armiranobetonskih pilona. Njena ukupna težina je 34.000 tona, a izrađena je od 165 segmenata.
Prvi segmenti u Hrvatsku su stigli u krajem veljače 2020. Uskoro su prema Pelješcu trebala krenuti još dva broda, ali je pandemija koronavirusa, koja je u Kini tada već uzela maha, sve poremetila. Uprava CRBC-a zaustavila je njihovo isplovljavanje, a već u veljači privremeno su zatvorene tvornice u Nantongu i Yangzhouu u kojima su se segmenti proizvodili.
Kada je proizvodnja segmenata nastavljena, pojavio se novi ozbiljan problem. Djelatnici IGH i Investinženjeringa, koji nadziru radove, zbog pandemije nisu mogli otputovati u Kinu i obaviti kontrolu kvalitete izrade elemenata čelične rasponske konstrukcije mosta, a bez njihove suglasnosti izrađeni segmenti nisu mogli biti upućeni u Hrvatsku. "Bio je to jedan od najneizvjesnijih trenutaka u gradnji mosta. Tada smo morali donijeti neke odvažne odluke, koje su se pokazale kao ispravne. Ljudi su odlučili otići u Kinu na nekoliko mjeseci i proći sve karantene, koje su bile znatno trajnije nego ovdašnje. Ali, kada je stigao prvi, a onda i drugi brod s konstrukcijom, bila je to prekretnica, točka s koje se više nije moglo natrag", naglašava Goran Legac, voditelj projekta povezivanja južne Dalmacije u Hrvatskim cestama. Drugi brod s 13 segmenata rasponske konstrukcije u Ploče je uplovio u listopadu 2020.
Nakon što su osigurani temelji mosta, počelo je njihovo povezivanje na vrhu naglavnicom pilota. Riječ je o ploči od armiranog betona dimenzija 23 puta 29 metara i debljine pet metara, za stupove do stupnog mjesta deset, a ostale naglavnice malo su manje. Tako su u rano ljeto u Malostonskom kanalu počele nicati oplate naglavnica i konačno se formirao obris trase mosta. Otprilike deset mjeseci od početka radova prvi dijelovi mosta izašli su iz vode. Paralelno s postavljanjem oplata u moru betonirali su se piloti, a u kasnu jesen te godine iz vode su počeli nicati prvi stupovi.
Tijekom 2021. godine gradilište je zbog haranja koronavirusa bilo korak do zatvaranja. U Hrvatskim cestama imali su informaciju da se u Upravi CRBC-a u Pekingu ozbiljno razmatra zatvaranje gradilišta. "Svi su izvođači razmatrali tu opciju. Na razini Hrvatskih cesta, ali i Vlade, donesena je odluka da se projekt neće zaustavljati i da ćemo izvođačima olakšati izdavanje svih potrebnih dozvola. Na sreću, tvrtke su odlučile nastaviti radove i naknadno zbrajati financijsku štetu", ističe Legac.
Pandemija je ugrozila i planirano spajanje prvih 29 segmenata koji su u veljači 2020. stigli na Pelješac. Naime, stotinjak zavarivača CRBC-a zbog pandemije nije moglo izaći iz Kine i doputovati u Europu. Tek u ljeto 2020. posebnim čarter-letom iz Kine stigli su u Dubrovnik. Dva mjeseca poslije spojena su prva tri segmenta mosta, koji su se protezali od kopnene strane preko prvog upornjaka i prema prvom stupnom mjestu, te su sredinom rujna 2020. radnici prvi put zakoračili na most!
U listopadu 2020. austrijski Strabag i grčki Avax već deset odnosno devet mjeseci grade svoje dionice pristupne ceste i obilaznicu Stona. U to vrijeme šira javnost nije imala predodžbu o tome koliko je taj dio projekta složen i graditeljski zahtjevan. Tome je svakako pridonio i nesretno odabran naziv "pristupne" ceste, koji ostavlja dojam da je riječ o stotinjak metara ili najviše kojem kilometru ceste, a zapravo je riječ o 30 kilometara ceste na kojoj su sagrađena četiri tunela s dvije cijevi ukupne dužine 5531 metar. Tu su Debeli brijeg, peti najduži tunel u Hrvatskoj, od 2467 metara, tri mosta ukupne dužine 1053 metra, nekoliko vijadukata i čvorišta. I sve je to na nepristupačnom terenu, gdje je prilaz gradilištu bio enormno zahtjevan.
Goran Legac u svojoj je karijeri kao inženjer radio, između ostalog, i na gradnji autoceste Zagreb – Split, ali tvrdi da se trasa pelješke ceste po težini ne može usporediti ni s jednom drugom trasom prometnice na kojoj je radio. Jedan od najvećih problema bio je iznimno težak pristup gradilištu, zbog čega su izvođači morali sagraditi više kilometara pristupnih putova gradilištu negoli same ceste. Mladen Marjanović, voditelj projekta izgradnje dionice Duboka – Sparagovići u Strabagu, ističe da su za tih 10,5 kilometara morali sagraditi čak 12 kilometara prilaznih putova kako bi mogli pristupiti gradilištu.
Na toj dionici Strabagovi su inženjeri utvrdili da je tehnologija predviđena za gradnju mosta Dumanja Jaruga 1 zbog prirode terena i drugih ograničenja teško primjenjiva. Projektant je zamislio da most dugačak 488 metara ima devet stupova. Iz Strabaga su Hrvatskim cestama predložili da se broj stupova smanji na tri te primijeni tehnologija slobodne konzolne gradnje.
Marjanović ističe da je ovaj most po mnogočemu specifičan. Primjerice, zbog njega je u Dalmaciji prvi put primijenjeno temeljenje stupova po načelu bunara. Za svaki bunar utrošeno je 140 tona željezne armature. Osim toga, most Dumanja Jaruga 1 na sredini nadvisuje Pelješki most jer se proteže u visinu 68 metara. Promjena je napravljena i na mostu Dumanja Jaruga 2, gdje je ukinut jedan stup, a vijadukt Doli izmijenjen je u nasip od armiranog tla. Uz ostale koristi, ovim izmjenama rok dovršetka dionice skraćen je za mjesec dana.
Radovi na najkritičnijem objektu, tunelu Debeli brijeg, intenzivirani su u ožujku 2020. godine, usred uvođenja restriktivnih epidemioloških mjera zbog pandemije. Svim problemima usprkos, tunel Debeli brijeg probijen je u prosincu 2020., 75 dana prije roka, a tunel Kamenice u travnju 2021. godine.
Grčka tvrtka Avax gradila je dionicu Zaradeže - Doli od 18,1 kilometar, u koju je uključena i stonska obilaznica. Najzahtjevniji dio dionice je iza čvora Prapratno, gdje počinje i stonska obilaznica. Na tom su dijelu dva tunela - Polakovica duž 1265 metara i Supava na dužini od 1320 metara. Između njih je most Ston, dugačak 485 metara, koji premošćuje stonski kanal.
Goran Legac tvrdi da mu je najteže bilo upravo na mostu Ston. "Nitko nam nije vjerovao kada smo tvrdili da je most Ston kritični objekt za dovršetak cijelog projekta, što se na kraju pokazalo točnim, i to zbog prilično odvažnog odabira metode i tehnologije rada". Riječ je čeličnom mostu dugačkom 485 metara i visokom 40 metara. Čelična konstrukcija sastoji se od šest segmenata dugačkih između 84 i 93,8 metara, koji teže ukupno 2000 tona. Nose je pet stupova i dva upornjaka. Avax je kao podizvođača odabrao splitski Brodosplit, u čijem se brodogradilištu izrađivala čelična konstrukcija mosta. Most je spojen u ožujku 2022. godine.
Inženjer Davor Perić ističe da je s Avaxom otpočetka išlo loše te da se početna mobilizacija grčke tvrtke nakon preuzimanja gradilišta odvijala jako sporo. Prema ugovoru, vlastitim je snagama morala sagraditi jedino tunele. U posao su uvedeni u prosincu 2019., a rok za gradnju 18-kilometarske dionice bio je 28. travnja 2022. godine. Ozbiljni radovi kasnili su dva mjeseca. Prvotno je bilo predviđeno da će se tuneli kopati samo s kopnene strane jer su konzervatori zaključili da bi veliki strojevi i dizalice narušili vizuru Stona. Poslije je ta odluka promijenjena i grčkoj je kompaniji olakšan taj dio posla. Tunel Polakovica probijen je u srpnju 2021., a tunel Supava, kao posljednji od četiri tunela na Pelješcu, u studenom iste godine.
Veliki specijal Jutarnjeg lista o Pelješkom mostu pronađite ovdje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....